U izdanju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCDR) i Despot infinitusa nedavno je izašla vrlo vrijedna knjiga o procesu mirne reintegracije okupiranog dijela istočne Slavonije i Baranje. Autor knjige je dr. sc. Ana Holjevac Tuković, inače djelatnica HMDCDR- a gdje vrši dužnost voditeljice Odjela za znanstveno istraživanje Domovinskog rata. Njezina knjiga „Proces mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja“ zapravo je proširena tema doktorske disertacije („Srpska politika prema istočnom Podunavlju od vojno-redarstvene operacije „Oluja“ do mirne reintegracije“), koja je samim tim dodatno obogaćena novim podacima koje je u tri godine od obrane doktorskog rada autorica vrijedno sakupila. Iako zvuči neobično, jer riječ je o ključnom razdoblju za povratak okupiranog teritorija u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, proces mirne reintegracije nije bio tema prevelikog istraživačkog interesa.
Štoviše ovo je prva knjiga koja tematizira isključivo taj proces. Naravno, autorica je posvetila pažnju i uzrocima velikosrpske agresije, te je na sažet način kronološki obradila tijek stvaranja i obrane suvereniteta Republike Hrvatske, od njezinog međunarodnog priznanja pa sve do sloma tzv. Republike Srpske Krajine. Pri tome je obradila i zamršen tijek političkih i diplomatskih aktivnosti međunarodne zajednice koja je još od 1992. godine tražila načine kako uvjeriti Srbe u nužnost pokretanja procesa mirne reintegracije.
Nakon veličanstvenih pobjeda Hrvatske vojske i policije to je postalo neizbježno, stoga se u knjizi od šestog poglavlja („Mirovni pregovori i potpisivanje Temeljnog sporazuma o području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema“) analizira na koji način i uz koje je napore mirna reintegracija provedena. Ana Holjevac Tuković detaljno je opisala taj proces analizirajući što se sve događalo nakon potpisivanja „Erdutskog sporazuma“, odnosno „Mira u Daytonu“. Autorica je kronološki opisala uspostavu Prijelazne uprave UN-a (UNTAES), odnosno način djelovanja tog tijela u provedbi „Temeljnog sporazuma“. Nadalje, opisano je osnivanje ureda privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, okolnosti započetog procesa demilitarizacije i razminiranja hrvatskog Podunavlja.
Od posebnosti u procesu razoružavanja valja istaknuti program otkupa oružja na tom području, o čemu je autoricapružila prilično zanimljive podatke o financijskim uvjetima pod kojima su pobunjenici položili i predali naoružanje, a u knjizi su također otisnuti i plakati kojima UNTAES za „gotovinu“, odnosno „njemačke marke, a kasnije kune“ poziva Srbe da prodaju svoje oružje. U knjizi je detaljno opisano djelovanje Prijelazne policije (Transitional Police Forces), uvođenje „Zakona o općem oprostu“, a opisani su i vrlo osjetljivi koraci koje je UNTAES morao napraviti u stjecanju kontrole nad naftnim crpilištem u Đeletovcima.
Posebno zanimljivo je osmo poglavlje knjige „Srpski zahtjevi za vrijeme Prijelazne uprave UNTAES-a“ u kojem autorica analizira zahtjeve pobunjenih Srba Osim za autonomijom i formiranjem vlastite teritorijalne jedinice, odnosno kasnije njihove prosvjede i održavanje referenduma za jedinstvenu „Srpsku oblast istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema“. Srbi su time zapravo željeli ostvariti neostvarivo; političkim manevrom steći status posebne političke tvorevine unutar granica hrvatske države.
Kako i zašto to nije moglo zaživjeti, također je analizirano u knjizi, kao što je obrađeno i novo osjetljivo razdoblje u kojem je valjalo politički mudro reagirati na (očekivane) zahtjeve Srba prisiljene na reintegraciju. Stoga je autorica posvetila zasebno poglavlje „Održavanje izbora 1997. za županijske skupštine te gradska i općinska vijeća“, a u njemu su opisani svi osjetljivi događaji koji su izborima prethodili (svakojaki zahtjevi i uvjeti Srba za njihov ostanak i izlazak na izbore, te njihovo političko organiziranje i osnivanje SDSS-a). U završnom dijelu knjige opisan je proces reintegracije nakon održanih izbora, odnosno uspostava državnih tijeka na tom području. Autorica je također posvetila pažnju pitanju ljudskih i nacionalnih prava u Hrvatskoj, kao i produljenju mandata UNTAES-a. Cjelokupan, mukotrpan proces doveo je napokon i do toga da se stvore uvjeti za povratak izbjeglica, ali uspjeh pobjede hrvatske mudre politike imao je gorak okus. Tragična ratna zbivanja imala su nesagledive posljedice, koje su opisane u poglavlju „Posljedice ratnih zbivanja na demografsku sliku Hrvatskog Podunavlja“, ali i u poglavlju „Mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja u sjeni ratnih zločina“ u kojem se tematiziraju srpski zločini počinjeni na tom području tijekom 1991. godine.