Sudbinu povijesnog tretiranja političkog djelovanja Eugena Kvaternika možda najbolje opisuje sudbina njegova spomenika u Rakovici. Naime, tek propašću Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine konačno su stvorene političke okolnosti koje su omogućile postavljanje spomenika Eugenu Kvaterniku i njegovim ustanicima u samoj Rakovici. Ubrzo nakon atentata na hrvatskog političkog prvaka Stjepana Radića, pokrenuta je zamisao o postavljanju biste Eugena Kvaternika u Rakovici te je već 1929. godine osnovan odbor za podizanje spomenika.
Ponajviše zalaganjem Paje Oreškovića, Juraja Mravunca, Franje Rajkovića, Jose Sabljaka, Adama Štajduhara i Pere Oreškovića spomenik je otkriven 4. lipnja 1933. godine u vrijeme najveće velikosrpske diktature kraljevske dinastije Karađorđevića koja je svaku hrvatsku proslavu na nacionalnoj razini smatrala protudržavnom. Iako je inicijalni odbor izradu Kvaternikova spomenika namjeravao povjeriti glasovitom hrvatskom kiparu Ivanu Meštroviću, on je ipak taj posao prepustio svome učeniku Marijanu Matijeviću, poglavito zbog toga što je u tom trenutku bio zauzet izradom kipa rumunjskom kralju Karlu.
S druge strane, kameno postolje za spomenik izradio je klesar Dane Kolić iz Drežnika. Nakon Drugoga svjetskoga rata nove partizanske vlasti uklonile su Kvaternikov spomenik te su na njegovo mjesto postavili spomenik palim borcima. No nakon nekog vremena i djelovanja s viših političkih položaja spomenik Eugenu Kvaterniku vraćen je u Rakovicu, ali ne na isto mjesto, na kojemu se tada nalazio spomenik partizanima, već nešto istočnije od prvobitne pozicije. No to nije bio kraj nesretne sudbine Kvaternikova spomenika. Naime, i u zadnjem Domovinskom ratu pobunjeni srpski teroristi u sklopu velikosrpske politike iz Beograda, zauzeli su sredinom studenog 1991. godine Rakovicu te opljačkali i popalili većinu tamošnjih kuća.
No čini se da sam spomenik nije odmah stradao. Naime, kako je natpis na postolju vremenom izblijedio srpski teroristi nisu odlučili za rušenje spomenika jer vjerojatno nisu znali o kome je riječ te su mislili da se možda radi o spomeniku nekom četničkom vojvodi. Ipak, nakon što se saznalo o kome je riječ, Kvaternikov je spomenik uskoro demoliran te je sama bista srpskim teroristima služila kao meta prvi vježbanju gađanja o čemu su svjedočili tragovi pogodaka puščanog zrnja. Nakon vojno-redarstvene akcije "Oluja" bista je pronađena na smetlištu u Vojišnici na Banovini. Nakon restauracije spomenik Eugenu Kvaterniku u Rakovici svečano je otvoren 8. listopada 1996. godine u povodu obilježavanja 125. godišnjice Rakovičke bune.
U pravomocnoj presudi Dario Kordicu, Hag je presudio hrvatsku agresiju nad Bih, s namjerom da se stvori Veliku Hrvatsku, te je osudio Hrvate za zlocine nad covjecnosti...Znaci Hrvati u Bih koji su ustali kontra svoje Bih drzave su takodjer teroristi, ko gore navedeni Srbi