FRANCUSKA

Konjanici zarobili flotu

Foto: Charles Louis Mozin
Konjanici zarobili flotu
29.01.2015.
u 16:41
Epizoda iz zore 23. siječnja 1795., kada su francuski husari zarobili nizozemsko brodovlje, jedini je poznati takav slučaj u povijesti ratovanja!
Pogledaj originalni članak

Nakon što je Francuska tijekom 1793. uspjela obraniti svoju revoluciju i izbaciti koaliciju europskih zemalja sa svog teritorija, njezine armije krenule su u protunapad. Pobjeda kod Fleursa sljedeće godine nad snagama Prve protufrancuske koalicije omogućila je armiji Sambre i Meuse pod zapovjedništvom generala Jeana- Baptistea Jourdana da okupira Belgiju i tako se opasno približi i Nizozemskoj. Iako se činilo kako će daljnje ratne operacije onemogućiti neuobičajeno jaka zima, ispalo je upravo suprotno. Velike rijeke i njihove naplavine koje su tradicionalno branile Nizozemsku od svih osvajača uslijed niskih temperatura sledile su se i tako omogućile upad drugoj francuskoj armiji Rajne i Moselle. Njezin zapovjednik Jean-Charles Pichegru umjesto da smjesti svoju armiju u zimovnike pripremio ju je za zimsku kampanju.

Dana 27. prosinca 1794. dok je temperatura pala na -10 Celzijevih stupnjeva, tri brigade prešle su preko zaleđene rijeke Meuse i zauzele Bommelerwaard. Početkom siječnja čitava armija prešla je zaleđenu rijeku Waal pored Zaltbommela i ušla u Utrecht što je prisililo pruske i britanske postrojbe da se povuku iza rijeke Ijssel i pobjegnu u Hanover i Bremen. Zaobišavši zbog leda čuvenu nizozemsku vodenu obrambenu crtu, Pichegru je sa svojim postrojbama ušao u Amsterdam nakon što je u njemu u međuvremenu izbila baršunasta revolucija i proglasio Batavijsku Republiku. Do kraja siječnja zauzet je i ostali dio Nizozemske, a veliku pobjedu obilježila je nadasve neobična epizoda. Dobro obaviješten general Pichegru je nakon zauzeća Amsterdama saznao da su se osim rijeka zbog jake zime zaledila i njihova ušća te priobalne vode Atlantskog oceana te u njima i dio nizozemske ratne mornarice. Naime, uslijed temperature koja se spustila na -17 Celzijevih stupnjeva 14 nizozemskih linijskih ratnih brodova ostalo je okovano ledom i nepokretno u glavnoj nizozemskoj ratnoj luci Den Helder i uz otočić Texel preko puta, 80-ak kilometara sjeverno od Amsterdama. Zadatak da osvoji nizozemsku ratnu flotu od Pichegru dobio je brigadni general Jean-Guillaume de Winters, nizozemski pomorski časnik koji je služio u francuskoj vojsci još od 1787. godine, a kasnije je zapovijedao nizozemskom flotom u bitki kod Camperduina.

Na raspolaganju su mu stavljene najbrže postrojbe, lako konjaništvo, pješaštvo i topništvo. Od raspoloživih postrojbi oformljena je prethodnica sastavljena od prvog eskadrona 8. husarske pukovnije, 3. bojne trailleurs, 3. i 5. satnije lovaca (chasseurs à pied) te nekoliko bitnica 8. lake topničke pukovnije. Napredujući prema Den Helderu francuske su postrojbe nakon kraćeg otpora zauzele Haarlem, a potom i Alkmaar nakon čega je jedan odjel pod zapovjedništvom potpukovnika Louisa Josepha Lahurea odmah upućen prema Den Helderu i Texelu. Odjel je činio eskadron husara 8. pukovnije od kojih je svaki na konja uzeo po jednog pješaka dok su ih u rekviriranim kolima slijedili preostali trailleurs 3. bojne te topovi 8. pukovnije. Tijekom mračne noći dok je padao snijeg, francuski su vojnici stigli do pješčanih nasipa uz kanal Madsiep. Omotavši konjima kopita kako se ne bi klizali te svojom lupom probudili usnule nizozemske mornare, francuski su se husari u ranu zoru 23. siječnja 1795. pažljivo približili ledom okovanim brodovima. Slijedili su ih pješaci dok su na nasipe pristizale topničke bitnice. Nizozemske posade ostale su iznenađene kada su se nenadano probudile i oko svojih brodova ugledale francuske konjanike, a na palubama pješake. Svaki otpor postao je uzaludan pa su počeli pregovori o predaji.

Francuzi su bez ispaljenog metka zarobili svih 14 nizozemskih linijskih brodova naoružanih s ukupno 850 topova. Ovaj neobičan pothvat izazvao je opće oduševljenje u Francuskoj, a odzvonio je i u čitavoj Europi. Osim što je izgubila ratnu mornaricu, Nizozemska je izbačena iz rata, a Francuskoj je morala prepustiti Flandriju, Maestricht i Vanloo. Uz to je morala isplatiti visoku ratnu odštetu te je bila prisiljena na sklapanje saveza. Neobična epizoda u kojoj su konjanici zarobili ratnu flotu ostao je jedini poznati takav slučaj u povijesti ratovanja!

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.