POVIJEST ZEMALJA NATO SAVEZA

Kuperjanova partizanska bojna

Foto: Zvonimir Grbašić
Kuperjanova partizanska bojna
09.09.2014.
u 12:02
Estonac Julius Kuperjan, bivši poručnik ruske Carske vojske, dobio je 23. prosinca 1918. zapovijed za osnivanje partizanske bojne Tartumaa
Pogledaj originalni članak

Suvremene Estonske kopnene snage (Maavagi), obnovljene 1991. nakon osamostaljenja Estonije, zamišljene su tako da budu spremne za inozemne misije u sklopu NATO saveza i za obranu vlastite domovine. U miru je to mala vojska od samo 5600 ljudi, časnika (najviši čin je pukovnik), profesionalnih vojnika i novaka, koja se u slučaju rata oslanja na pričuvu, Estonski obrambeni savez (12.600 ljudi). U ratnim uvjetima Estoniju bi branile četiri pješačke brigade, tri protuzračne bojne, dvije inženjerijske bojne, tri topničke bojne, dvije pomoćne bojne, dvije satnije izviđača, dvije protutenkovske satnije i dvije signalne satnije. U mirnodopskim uvjetima osnovna je postrojba 1. pješačka brigada koja služi za obuku i pomoć samostalnim bojnama, od kojih su dvije profesionalne – Izviđačka i Kalevs.

Kopnene su snage raspoređene u četiri zborna područja; Sjeveroistočno obrambeno zapovjedništvo (Tapa) čine Inženjerijska, Topnička, Protuzračna i Viru pješačka bojna, Sjeverno obrambeno zapovjedništvo (Tallinn) zapovijeda Strožernom, Signalnom i Gardijskom bojnom, Južno obrambeno zapovjedništvo (Voru) Kupjeranovljevom pješačkom bojnom, a Zapadno obrambeno zapovjedništvo u Parnu pod sobom nema redovite postrojbe. Pješačka brigada, Izviđačka, Kalevs i Logistička bojna ne pripadaju ovim zbornim područjima. Uz navedene, postoji i Estonska postrojba za specijalne operacije (EOG), nepoznatog sastava i veličine, koja je dio vojno-obavještajne službe. Estonska vojska osnovana je u vrijeme Estonskog rata za nezavisnost (1918. do 1920.). Bio je to obrambeni rat Estonaca protiv sovjetske Crvene armije i Baltičke teritorijalne vojske (Baltische Landeswehr). Dakle, neprijatelji su bili otprije poznati – Rusija koja je estonskim teritorijem gospodarila od 1721. i njemački veleposjednici koji su ondje bili još od 1346. i osvajanja Teutonskog viteškog reda. 

Privremena estonska Vlada 16. studenoga 1918. mobilizirala je dragovoljce i formirala Estonsku vojsku jačine jedne divizije pod zapovjedništvom general-majora Tonissona. Početkom 1919. godine vojska je brojila 13.000 ljudi, a na prvu godišnjicu estonske nezavisnosti, 24. veljače 1919., već su bile dvije divizije sa 19.000 boraca, 70 topova i 230 strojnica. U tih nekoliko mjeseci Estonija je postala prva zemlja koja se uspjela oduprijeti sovjetskoj ofenzivi. U ožujku 1919. estonska vojska bila je jačine tri pješačke divizije i 6000 Rusa, 4000 Latvijaca i 700 Ingra u njihovim samostalnim nacionalnim postrojbama. Do ožujka 1919. služilo je i 3500 finskih dobrovoljaca, a do svibnja i 178 Šveđana. U studenome 1928. promijenjena je struktura vojske. Formirano je osam samostalnih pješačkih bojni čiji je zadatak bio obuka novaka u miru. U slučaju rata svaka bojna narasla bi na razinu pukovnije s tri pješačke bojne. Nova je reorganizacija uslijedila 1940. godine i opet su formirane četiri divizije koje su bile aktivne do sovjetske okupacije, kada je od bivših časnika i vojnika estonske vojske SSSR formirao 22. teritorijalni streljački zbor Crvene armije.

Svi su zadržali dotadašnje odore, ali sa sovjetskim oznakama. Gotovo svi su estonski časnici tijekom Drugoga svjetskog rata uhićeni i odvedeni u logore ili strijeljani. Neki su uspjeli pobjeći u inozemstvo, a neki su se priključili kao dragovoljci estonskim postrojbama u sastavu nacističke njemačke vojske. Prvi vrhovni zapovjednik Estonske vojske, pukovnik Johan Laidoner, imenovan je 23. prosinca 1918. godine. Istog je dana zapovjedio Juliusu Kuperjanovu, bivšem poručniku ruske Carske vojske, da osnuje Tartumaa partizansku bojnu. Bila je to dragovoljačka postrojba komando-tipa sastavljena uglavnom od studenata iz Tartumaa (jedna od petnaest estonskih grofovija). Ne kaže se uzalud mladost-ludost, pa su ti dečki činili formaciju visokog morala i hrabrog držanja u bitkama. Odmah nakon osnivanja, u siječnju 1919. odigrali su ključnu ulogu u oslobađanju jugoistoka Estonije...

Sve o ovim i drugim temama pročitajte u novom, 42. broju VP-a, magazina za vojnu povijest, koji je od 5. rujna na kioscima za samo 19,99 kuna.

 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.