Rođen je u Zagrebu 31. listopada 1858. u obitelji austrougarskog vojnog službenika. Nakon nekoliko godina Njegovani su se preselili u Gospić gdje je Maksimilijan završio osnovnu školu. Godine 1873. upisao se na Pomorsku akademiju u Rijeci koju završava 1. srpnja 1877. kao jedan od najboljih pomorskih kadeta 2. naraštaja. Na korveti Dandolo otplovio je iz Pule u Južnu i Sjevernu Ameriku i po povratku u Pulu 1878. godine nastavlja svoju profesionalnu karijeru u austrougarskoj ratnoj mornarici (k. u k. Kriegsmarine). Čin zastavnika linijskog broda stekao je 1880., a 1888. postaje poručnikom, uskoro potom kapetanom korvete, a 1909. kapetanom linijskog broda. Nakon što je određeno vrijeme vodio časnički tečaj za torpeda, 1893. prvi put samostalno zapovijeda torpednim brodom I klase Condor. Njegovan je kao časnik za navigaciju 1897. otplovio na krstarici Kaiser Franz Josef na Daleki istok. Poslije povratka je od 1898. do 1905. radio na Pomorskoj akademiji u Rijeci kao razredni časnik i nastavnik, a u istom razdoblju zapovijeda brodovima, i to topovnjačom Nautilus, glavnim školskim brodom Schwarzenberg i bojnim brodom Budapest. Kontraadmiralom imenovan je 1911., a zatim kao zapovjednik eskadre dvije godine kasnije vodi blokadu Crne Gore i radi kao predstavnik Mornarice u Skadru. Kao viceadmirala predsjeda Mornaričkim tehničkim komitetom u Puli od 1913. do 1914.
Pred sam početak Velikog rata, potkraj srpnja 1914., preuzima zapovjedništvo nad Prvim eskadronom brodova u kojemu se nalaze tri austrougarska najjača bojna broda tipa drednot Tegetthoff klase: Prinz Eugen, Tegetthoff i Viribus Unitis i tri predrednota, bojna broda Radetzky klase: Erzherzog Franz Ferdinand, Redetzky i Zrinyi, koja su činila Drugi divizion Prvog eskadrona. Nakon 23. svibnja 1915. i talijanske objave rata Austro-Ugarskoj, Njegovan je kao zapovjednik Prve eskadre bojnih brodova 24. svibnja 1915. vodio napad na Anconu. Napad je izveden u ranim jutarnjim satima s 10 bojnih brodova, četiri razarača i 20 torpiljerki. Bombardiranju s mora pridružila su se i tri hidroaviona. Talijanska flota ostala je zatečena i nije uspjela reagirati. Bombardirana je talijanska obala između Venecije i Barlette i to luke Ancona, Rimini, Vieste, Manfredonia i Barletta, mostovi i dužobalna željeznica. Nanesena je velika šteta vojnim i industrijskim objektima, a posebno gradu Anconi. Prvim eskadronom bojnih brodova Njegovan je zapovijedao veći dio rata, sve do veljače 1917. Naime, nakon smrti admirala Antona Hausa, Njegovan je 23. veljače 1917. imenovan admiralom, a 30. travnja 1917. i zapovjednikom austrougarske ratne mornarice i načelnikom mornaričke sekcije. Tijekom 1917. godine u više su navrata austrijski car Karlo I. i njemački car Wilhelm II. bezuspješno pokušavali nagovoriti Njegovana na pomorsku invaziju Venecije. Admiralovo odbijanje dovelo ga je u nemilost obaju careva. Prilika za Njegovanovu smjenu ukazala se s pobunom mornara u Boki Kotorskoj 1. veljače 1918. Potkraj istoga mjeseca admiral je bio smijenjen i umirovljen, a na njegovo mjesto, i to samo zapovjednika mornarice, postavljen je do tada kapetan bojnog broda Miklos Horthy. Na Njegovanovo odbijanje pomorske invazije Venecije utjecalo je više čimbenika. Potrebno je imati u vidu da je admiral 1917. godine bio svjestan teške situacije u kojoj se nalazila austrougarska ratna mornarica. Nedostatak streljiva i goriva za brodove te stanje među posadama s obzirom na trajanje rata presudno su utjecali na njegove odluke. Nakon smjene, admiral Maksimilijan Njegovan odlazi u mirovinu. Kratko vrijeme boravi u Veneciji i Beču, a zatim se ubrzo vraća u Zagreb. Umro je 1. srpnja 1930. u vojnoj bolnici na Kunišćaku nakon duge i teške bolesti. Pokopan je 3. srpnja na zagrebačkom groblju Mirogoj sa svim državnim i vojnim počastima. Pogrebu su nazočili generali i drugi zapovjednici austrougarske vojske, te mađarski veleposlanik kao izaslanika kontraadmirala Miklosa Horthya.
Sve o ovim i drugim temama pročitajte u novom, 42. broju VP-a, magazina za vojnu povijest, koji je od 5. rujna na kioscima za samo 19,99 kuna.
Bude mu laka zemlja !