IZ NOVOG BROJA Deseta sočanska bitka od 12. svibnja do 5. lipnja 1917. Deseta sočanska bitka, koja je trajala tri tjedna, odvijala se u znatno većim razmjerima od devet ranijih bitaka
IZ NOVOG BROJA Austrougarski bojni brodovi klase "Tegetthoff" Četiri dreadnoughta klase „Tegetthoff“ nalikovala su starijoj klasi „Radetzky“ i također su građeni po načelu poprečnih rebara.
PRVI SVJETSKI RAT Austrougarski minski i pomoćni ratni brodovi Kao i druge svjetske mornarice, i austrougarska ratna mornarica imala je na raspolaganju brojne pomoćne brodove u Prvome svjetskom ratu
IZ NOVOG BROJA Austrougarska Dunavska flotila u Prvome svjetskom ratu Carska i kraljevska Dunavska flotila raspolagala je između 1872. i 1918. s ukupno deset monitora u pet različitih klasa, nazvanih prema rijekama Austro-Ugarske Monarhije
IZ NOVOG BROJA Posljednja konjanička bitka u povijesti odigrana 21. kolovoza 1914. Na tlu nekadašnje Galicije odigrala se konjanička bitka koju su mnogi povjesničari prozvali posljednjom pravom konjaničkom bitkom u povijesti. Nije ušla u povijesne udžbenike
IZ NOVOG BROJA Tragična sudbina Antonína Galářa u Prvom svjetskom ratu Znalo se da je stradao negdje na Istočnom frontu, ali kako, kada i gdje, odnosno mjesto sahrane. Koga je i zašto interesirala njegova sudbina?
IZ NOVOG BROJA Netočno je tvrditi da smo naziv Veliki rat preuzeli iz anglosaksonskog govornog područja Za razbijanje ove zablude dovoljno je zaviriti u literaturu na njemačkom, talijanskom ili francuskom jeziku, a u konačnici i na stariju literaturu i izvore na hrvatskom jeziku
IZ NOVOG BROJA Masakr na Galipolju 25. travnja 1915. O razmjerima i mjestima jedne od najvećih katastrofa Prvoga svjetskog rata na Galipoljskom poluotoku svjedoče brojna groblja i spomen mjesta
IZ NOVOG BROJA Svetozar Borojević u obrani Ugarske od Rusije 1914./1915. Izbijanjem rata na mjestu zapovjednika košičkog zbora kreće u obranu Ugarske te zahvaljujući uspjesima u prvim okršajima s ruskim snagama doživljava slavu koja će ga pratiti do samog kraja rata.
IZ NOVOG BROJA Koja je bila geostrateška važnost akvatorija Jadrana pred i tijekom Prvoga svjetskog rata U vojnome smislu južni dio istočnog Jadrana predstavljao je njegovu najslabiju točku. Otoci Mljet i Lastovo lako su se mogli pretvoriti u polazišna uporišta za operacije na obali