Iako se Narodna vojska krajem 1918. godine u ustrojbeno-materijalnom pogledu nalazila u teškoj i nezavidnoj situaciji, ipak je pred Božić iste godine skupila dovoljno snage za jedan vojni pothvat koji je za posljedicu imao konačno ujedinjenje Međimurja s Hrvatskom. Međimurje je u povijesti više puta prelazilo “iz ruke u ruku”, a u 19. stoljeću naročito se ističe djelovanje bana Josipa Jelačića koji je 1849. Međimurje priključio Hrvatskoj i Slavoniji, što ipak nije bilo duga vijeka, jer je već 1861. ponovno priključeno Mađarskoj. Čitavo vrijeme više od 90 posto stanovništva Međimurja činili su Hrvati, dok su Mađari mahom potjecali iz redova činovništva, oružništva i drugih vlasti koje je Budimpešta u tome kraju uspostavljala. Čak i godine 1879. uspostavljena Učiteljska škola u Čakovcu, u toliko udaljenoj mađarskoj provinciji, trebala je, zapravo, poslužiti za uspješniju mađarizaciju mjesnoga stanovništva.
Kad su u 18. stoljeću mađarski redovnici tvrdili da je Međimurje mađarsko i da treba pripasti mađarskoj pavlinskoj provinciji te su takav zahtjev uputili kongregaciji De propaganda fide u Rimu, pozvani su svi župnici u Međimurju, njih sedamnaest, od čega su svi bili Hrvati, a samo jedan Mađar, da se izjasne o narodnoj pripadnosti Međimurja. Župnici su dali izjavu da je u čitavom Međimurju jedini materinski jezik hrvatski ili slavonski, a mađarski župnik Daniel Legyel iz Sv. Jurja u Trnju dao je ovu izjavu: “Svjedočim, da u mojoj župi nema nijednog Madžara, pa jedino hrvatskim jezikom obavljam Sakramente, ispovijedi i vjenčanja, ali ja sam Madžar.” Kad je američki predsjednik Wilson početkom 1918. formulirao svojih poznatih 14 točaka u kojima se, između ostaloga, govori o samoodređenju naroda i punoj slobodi za autonoman razvitak naroda Austro-Ugarske, pojavila se nada da bi se poslije rata Međimurje moglo ujediniti s Hrvatskom. To se doista i dogodilo na Badnjak, 24. prosinca 1918. godine. Međutim, konačnom oslobođenju Međimurja prethodila su dva važna događaja – tzv. Međimurska revolucija i prvi pokušaj oslobođenja Međimurja u studenome.
Ne propustite od četvrtka, 5.2. u prodaji novi broj magazina Vojna povijest na svim kioscima za samo 19,99 kuna.
medjimurje drzava