PRVI SVJETSKI RAT

Motivacija vojnika predstavljala je 80 posto uspjeha u ratu

Foto: Vojni muzej Trst
Motivacija vojnika predstavljala je 80 posto uspjeha u ratu
15.11.2016.
u 09:49
Borojević zapaža da temperament ne predstavlja ključan faktor uspjeha, već da vojni vođe i časnici doprinose čak 80 posto u bojnoj vrijednosti svojih snaga
Pogledaj originalni članak

Opće je poznato da svaki čovjek ima svoj temperament. Psihologija poznaje četiri osnovna tipa temperamenta pa se u nekoj gruboj podjeli svatko može manje-više prepoznati u jednoj od tih kategorija. U psihologiji se temperament definira kao „tipičan način emocionalnog doživljavanja i reagiranja koji nije skup stečenih osobina, već je uvjetovan nasljednim čimbenicima“. No temperament nije ograničen samo na pojedinca, već često znamo reći da je određen temperament karakterističan i za pojedini narod. Tako ćemo Talijane opisati kao laskave, brbljave i vrlo emotivne, dok ćemo za Nijemce reći da su radišni, savjesni, hladni i slično. Temperament možemo dijeliti i na zapadnjački, južnjački, istočnjački, balkanski i tako dalje.

No kako temperament jednog naroda utječe na njegov stav prema vojsci i ratu te koliki je njegov utjecaj na učinkovitost vojske u ratu? U svojim glavnim crtama vojna obuka je manje-više bila ista ili vrlo slična u svim europskim zemljama početkom 20. stoljeća, ali njihova učinkovitost u borbi vrlo se razlikovala od naroda do naroda. Budući da nas psihologija uči da je temperament uvjetovan nasljednim čimbenicima, a vojna obuka spada u stečene osobine, možemo li zaključiti da pojedini narodi imaju bolje predispozicije za ratovanje od drugih naroda? O utjecaju temperamenta različitih naroda u Prvome svjetskom ratu izjasnio se i najpoznatiji hrvatski general, Svetozar Borojević, poznat po svojim zaslugama u ratu protiv Talijana, zbog čega je prozvan „Lavom sa Soče“. U intervjuu za „Berliner Lokal-Anzeiger“ general Borojević iznio je zanimljivu usporedbu temperamenata protivničkih vojnika. Prema njemu: „Svaki narod imade svoj temperament, a taj se pokazuje i na bojištu. Niemca karakteriše osjećaj dužnosti i domovinske ljubavi, on je odlučan, uztrajan, bez straha, miran i hladnokrvan. Te su eto vlastitosti, koje su mu prirodjene ili mu se ucjepljuju počam od prvoga dana, kad dodje u školu. Rus, kad ga dobro vode časnici, kojima vjeruje, pokazuje sve najbolje vojne vlastitosti Slavena. On napreduje vrlo lagano, ali s velikom uztrajnošću sve dotle, dok ne padne. Srbin se bori do besvjestice, on je divan borac, agresivniji je, divlji, energičniji od Rusa, a imade i više samostalnosti i inicijative. Talijan, upravo tipični zastupnik uzrujanoga, latinskog temperamenta, juriša poput oluje, ali ako juriš ne uspije, nazaduje jošte kud i kamo brže, nego li je napredovao. Do sad nema Talijan jošte one uzrujanosti, jošte se ne drži onako čvrsto zubima i noktima, kako to čini gdjekad Rus, a Srbin uviek.“ (...)

Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne povijesti od 5. studenoga na svim kioscima!

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DO
DonkeyHot
08:58 18.11.2016.

A gdje smo mi u toj priči?