Napad SAD-a na Libiju 1986. godine

Zbog libijske potpore međunarodnom terorizmu Sjedinjene Američke Države poduzele su 15. travnja 1986. iznenadni zračni napad na Tripoli i Bengazi. Bio je to vrhunac dugogodišnjih napetih odnosa između Libije i Sjedinjenih Država. Naime kada je 1969. godine Revolucionarno vijeće pod vodstvom pukovnika Moamera el-Gadafia zbacilo s vlasti kralja Idrisa I. i proglasilo republiku, Libija je preuzela aktivnu ulogu u odnosima između arapskih zemalja. Mirovna inicijativa egipatskog predsjednika Sadata prema Izraelu nije odgovarala Libiji i Siriji, vodećim silama takozvane »fronte odbijanja«.

Libija je podupirala Palestince, pa je optužena da potpomaže teroriste i u drugim državama. U međuvremenu libijske su postrojbe intervenirale u građanskom ratu u susjednom Čadu, a došlo je i do napetosti na granici s Egiptom. Odnosi Libije i SAD-a pogoršali su se početkom osamdesetih godina kada su Amerikanci oborili dva libijska lovca, a 1982. nametnule su embargo na uvoz libijske nafte. U ožujku 1986. došlo je do novog sukoba u kojem je američka mornarica uništila dva libijska broda. Na masovnom skupu potpore u Tripoliu Gadafi je proglasio ratno stanje s SAD-om, nakon čega je uslijedila nova teroristička akcija kada je izveden bombaški napad na berlinsku diskoteku koju su posjećivali američki vojnici, pri čemu je šest vojnika ubijeno, a ranjeno 230 osoba. Amerikanci su tvrdili da su bombu podmetnuli teroristi koje je potpomogla Libija.

Zbog napada na diskoteku kao protumjera, zapadnonjemačka Vlada protjerala je dva libijska diplomata, a deset dana nakon terorističkog napada 18 američkih bombardera F-111 poletjelo je iz Velike Britanije i nakon dugog leta preko cijelog europskog kontinenta napalo ciljeve oko glavnog libijskog grada Tripolia. Istodobno su mornarički zrakoplovi s nosača zrakoplova bombardirali ciljeve u gradu Bengaziju, a na meti američkih zrakoplova našle su se vojarne i zračna luka libijske vojske kod Benine, luka u Tripoliju te Gadafieva predsjednička rezidencija. U američkim zračnim napadima na Libiju poginulo je 37 ljudi. Većina štete nanesena je vojnim ciljevima, a uništen je i dio Gadafieve kuće, pri čemu je ubijena i njegova petnaestomjesečna kćer, no sam Gadafi prošao je bez ozljeda. Prilikom američkih napada poginulo je 45 vojnika, a uništeno od tri do pet transportnih zrakoplova tipa Iljušin Il-76, četrnaest MiG-23 i dva helikoptera. Srušen je jedan američki zrakoplov F-111, a piloti su poginuli. Globalne reakcije na američki zračni napad na Libiju uglavnom su bile osuđujuće, a većina američkih saveznika u Europi također je kritizirala napad.