UVODNIK NOVOG BROJA

Novi broj velikim je dijelom posvećen povijesnom oružju i naoružanju

Foto: Vojna povijest
Novi broj velikim je dijelom posvećen povijesnom oružju i naoružanju
07.07.2018.
u 15:37
Svakako je najzanimljivi, i po obradi ekskluzivan, tekst o oružju senjskih uskoka koji je pripremio vrsni znalac povijesnog oružja Tomislav Aralica.
Pogledaj originalni članak

Novi broj magazina velikim je dijelom posvećen povijesnom oružju i općenito naoružanju. Baš se sve dobro poklopilo, zahvaljujući autorima i njihovim temama koje su pripremili nekako paralelno, bez zajedničkog dogovora, pa sam odlučio u jednom broju sve tekstove objaviti, baš zato jer teme to zavrijeđuju, a i da magazin opet bude malo drukčiji od dosadašnjih brojeva, uključujući i njegovu naslovnicu, koja je opet drukčija od dosadašnjih.

Svakako je najzanimljivi, i po obradi ekskluzivan, tekst o oružju senjskih uskoka koji je pripremio vrsni znalac povijesnog oružja Tomislav Aralica. Kako s pravom navodi da razdoblje borbenih djelovanja senjskih uskoka između pada Klisa 1537. i raseljavanja uskoka iz Senja 1618. godine predstavlja značajnu epopeju hrvatske vojne prošlosti. Stoga je vrlo značajno što je on detaljno obradio sve oružje koje su koristili uskoci. Aralica tako naglašava da je njihovo naoružanje bilo istovjetno ili vrlo slično naoružanju plaćenih hrvatskih pješačkih vojnika koji su služili u utvrdama sedam kapetanija tadašnje Hrvatske i Slavonske vojne krajine. Posade tih utvrda dijelile su se na hrvatske sluge i njemačke sluge. Aralica napominje da ta razlika nije bila samo u narodnosti, odnosno zavičajnosti najamnika, već i u njihovu naoružanju, plaći, ustroju i zapovjednicima. Njemačke su sluge najviše bili porijeklom iz Štajerske, Kranjske i Koruške, dok su hrvatske sluge bili pripadnici osiromašenoga sitnog plemstva i ljudi koji su pred turskim osvajanjima pobjegli iz istočnih i južnih krajeva Hrvatske te Bosne i Hercegovine. I ono najvažnije, o naoružanju senjskih uskoka svjedoči manji broj slikovnih izvora od kojih su najvažniji drvorezi Cesarea Vecellija nastali 80-ih godina 16. stoljeća i prvi puta objavljeni 1590. godine. Među njima se ističe prikaz vojvode senjskih uskoka, ali i nekoliko prikaza dalmatinskih i hrvatskih plemića i vojnika. Od pisanih izvora ističe se opis mletačkoga generalnog providura mora na Jadranu i Dalmaciji Nikole Donada u relaciji iz 1599. godine. On kaže da uskoci nisu imali drugog oružja osim male lagane puške i ratnog noža umjesto mača. Sve u svemu, izuzetno zanimljiv tekst uz odlične ilustracije koje ga prate.

A onda se na njega nadovezala tema o improviziranom oružju Domovinskog rata, pa o nožu „Ris“ domaće proizvodnje, pa o upotrebi vatre u vojnim pohodima…

Foto: Vojna povijest

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.