Obuka pripadnika HV-a za vrijeme Domovinskog rata usko je vezana za sam razvoj HV-a u tom razdoblju, jer je na nju utjecala ustrojbena organizacija vojske, opremljenost naoružanjem i opremom te vojnostručna kvaliteta časničkog i dočasničkog sastava. Kroz to razdoblje u HV-u obuka se provodila u tri vrste sastava vojske koja su postojala.
Prvi je bio profesionalni sastav gdje se na samom početku stvaranja ZNG-a obuka provodi po modelima obuke policije i JNA, no ona se ubrzo na bojištima pokazala neprimjerena za ovakav vrstu rata. Iskustva s bojišta prvenstveno su utjecala na promjenu taktičke obuke u razdobljima povremenih primirja koja su bila iskorištavana za provedbu realne borbene obuke prvenstveno u gardijskim brigadama i vojnim specijalnim postrojbama. Osim obuke u samim postrojbama stvaraju se obučni centri u kojim se obučavaju novopridošli kandidati za profesionalne postrojbe ili se provodila dodatna obuka i održavanje potrebnih borbenih vještina postojećih pripadnika. Prvi takav centar za obuku u HV-u nastao je u šumi Žutici pored Ivanić Grada namijenjen za obuku pripadnika specijalne postrojbe GSHV-a, bojne „Frankopan“.
Domovinski rat
Obuka u HV-u u tri vrste sastava
Prvi je bio profesionalni sastav, druga vrsta sastava bile su postrojbe ročnog sastava, a treća vrsta bile su postrojbe pričuvnog sastava