Stogodišnjica: kronologija 1914.-1918. (42)

Pobuna francuskih vojnika na Zapadnom bojištu

Foto: Dom i Sviet
Pobuna francuskih vojnika na Zapadnom bojištu
21.06.2017.
u 07:35
Svoj maksimalan opseg dostigla je početkom lipnja 1917. kada se proširila na najmanje 50 pješačkih postrojbi od 113, koliko ih je bilo na bojišnici
Pogledaj originalni članak

U  lipnju 1917. pobuna francuskih vojnika na Zapadnom bojištu dostigla je zabrinjavajuće razmjere. Neposredan povod za pobunu bio je neuspjeh Druge bitke kod Aisne, kao glavne vojne operacije Nivelleove ofenzive. Rat je buktio već tri godine, od čega je 30 mjeseci trajao statičan rat na Zapadnom bojištu u kojem su u suludim okršajima ginule stotine tisuća vojnika. Nepomična linija bojišnice činila je ove žrtve uzaludnima.

Posljednja nada francuskog pješaka u to da će izvući živu glavu i vratiti se kući živ bila je utkana u odlučujuću ofenzivu kojom je trebalo okončati rat. Bila je to Nivelleova ofenziva zakazana za proljeće 1917. godine, a izravna posljedica njezina neuspjeha bila je i pobuna u francuskoj vojsci iza koje je stajalo razočaranje francuskih vojnika. U potrazi za alternativnim načinom ratovanja, saveznici su podržali Nivelleov prijedlog za prepuštanje jednog dijela bojišta britanskim snagama kako bi se francuske snage oslobodile za ofenzivno djelovanje. Zajednički britansko-francuski napad na područje između grada Arrasa i rijeke Oise trebao je vezati njemačke pričuve na toj bojišnici, dok je snažan glavni napad na području pokrajine Aisne trebao iznenaditi Nijemce i rezultirati probojem linije bojišnice.

Vezivanjem dijela njemačkih snaga, Nivelle je planirao doskočiti njemačkoj obrambenoj taktici koja je nalagala da uvijek imaju dovoljna pojačanja koja mogu u svakom trenutku „uskočiti“ na ugroženo mjesto, što je proboj njemačkih linija činilo izuzetno teškim zadat kom, ali i ukazivalo na njemačko razumijevanje principa obrane. Nivelle je bio u uvjerenju da će snažnom topničkom pripremom i intenzivnim masovnim pješačkim navalama uspjeti u roku dva dana probiti njemačke linije, za što je na mjestu glavnog napada okupio četiri vojske, dvije u prvoj i dvije u drugoj liniji, ukupno 1,200.000 vojnika. Nivelleov plan je predviđao zaustavljanje napada tek ako njemačka linija ne bude probijena u roku 48 sati. Tvrdoglava uvjerenost generala Nivellea u uspjeh ofenzive bila je gotovo zasljepljujuća. Iako je Nivelle doznao da su Nijemci preko svoje obavještajne službe dobili informacije o njegovu planu napada, Nivelle ih nije izmijenio. Uskoro je prema planu započeo masovni napad na Chemin de Dames.

Francusko topništvo otvorilo je paljbu s ciljem uništavanja njemačkih rovova i time nastojalo otvoriti put francuskom pješaštvu. Francuski vojnici napustili su rovove i krenuli u juriš preko ničije zemlje. Umjesto proboja njemačkih linija i očekivanog napretka, Nivelle je svjedočio prizoru u kojem su njemačke strojnice u nekoliko sati pokosile 30.000 francuskih vojnika. Budući da su bili upoznati s Nivelleovim planom, Nijemci su svoje vojnike povukli s prve linije tako da je protivničko topništvo razaralo  prazne rovove. Ali Nivelle je i dalje bio ustrajan u provođenju plana te vjerovao da će željeni rezultat postići ubacivanjem svježih postrojbi pa je aktivirao i pričuvne snage.

Prema uvriježenoj legendi, kada su vojnici iz pričuve na putu prema prvim linijama prolazili pored Nivellea, počeli su protestirati glasnim blejanjem poput ovaca, čime su simbolizirali janjad koja se vodi na klanje. Nivelleova tvrdoglavost nije popuštala ni narednih desetak dana i stajala je Francusku 120.000 žrtava koje se moglo izbjeći. Ofenziva, u koju su Saveznici polagali toliko nade, predstavljala je samo još jedan u nizu neuspješnih pokušaja preokreta situacije na Zapadnom bojištu pa stoga i ne treba čuditi da je ovakav Nivelleov odnos prema ljudskim resursima predstavljao „kap koja je prelila čašu“ francuskog strpljenja. Tri su godine francuski vojnici bespogovorno i uludo ginuli u masovnim navalama na njemačke pozicije, počesto i samo zato da bi vezivali njemačke snage i resurse za bojišnicu, a uspjeh jeopetovano izostajao...

Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne Povijesti od 5. lipnja na svim kioscima!

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.