Samo desetljeće nakon što je poletio prvi balon braće Montgolfier, a zatim i onaj s ljudskom posadom koju su činili Jean- François Pilatre de Rozier i François markiz d’Arlandes, taj čovjekov izum ubrzo je našao i svoju vojnu primjenu. Prije 220 godina, u prvom koalicijskom ratu, u bitki kod Fleurusa 26. lipnja 1794. Francuzi su prvi puta u povijesti upotrijebili balon ispunjen toplim zrakom za izviđanje, odnosno u vojne svrhe. Balon nazvan „L’Entreprenant“ („Smion“ ili „Odvažan“) bio je s pomoću užadi pričvršćen za tlo, a njegova posada neprekidno je promatrala raspored postrojbi neprijateljske vojske i izbačenim pisanim porukama prenosila podatke zapovjedništvu na zemlji.
Te informacije znatno su pridonijele francuskoj pobjedi. Ipak, Napoleon je smatrao da baloni nisu toliko korisni, jer neće moći pratiti brzinu postrojbi, ali je istodobno razmatrao ideju o prijevozu vojske balonima u svojim planovima za napad na Veliku Britaniju. Invazija je propala, a baloni su se ponovno u ratnoj upotrebi našli tijekom Američkoga građanskog rata i pruske opsade Pariza 1871. godine. Od brojnih letova iz opkoljena grada najslavniji je bio onaj francuskoga premijera Leona Gambette. Vrhunac, ali i suton vojne uporabe baloni su doživjeli u Prvome svjetskom ratu kao izvidničke postaje ili dirižabli za bombardiranje gradova. No zbog sporosti i ranjivosti bili su laka meta sve boljim zrakoplovima pa su ubrzo nestali s neba. Balone su još tijekom Drugoga svjetskog rata za izviđanje koristili Nijemci, a za protuzrakoplovnu zaštitu, odnosno zaprečavanje Britanci, dok su ih Japanci upotrebljavali za bombardiranje Sjedinjenih Američkih Država.