Nakon gubitka svojih posjeda u sjevernoj Italiji, Austrija je proglasila Pulu svojom glavnom ratnom lukom. Zahvaljujući toj činjenici Pula se strjelovitom brzinom iz maloga gradića na punti istarskoga poluotoka pretvorila u suvremen i napredan grad, postajući jednim od najspominjanijih mjesta diljem monarhije. Napredak se najbolje očitovao u porastu broja stanovništva koje je pristizalo iz svih krajeva carstva stvarajući životopisan konglomerat narodnosti, običaja i jezika. Prema popisu iz 1850. Pula je brojala tek 1104 stanovnika, da bi već 1910. na broju bilo 58 140 stanovnika. Polaganje temeljca za izgradnju moćnoga Arsenala, 9. prosinca 1856., značilo je ujedno i pretvaranje jedne simpatične provincijske sredine u kozmopolitsku. Tijek pri kojem je carska mornarica gradu trajno utisnula novi identitet. Uplivom novoga stanovništva nametnule su se nove potrebe koje su svoje zadovoljenje pronašle u otvaranju novih mjesta zabave: kazališta, hotela, restauracija, kavana, javnih kupališta, parkova, kazina i ostalih objekata koji su gradu udahnuli profinjeni austrijski duh. Hrvatski putopisac Franjo Horvat Kiš pored brojnih donosi i sljedeću vedutu austrijske Pule uoči Prvoga svjetskoga rata: “Za koji čas hoda eto mene na glavnome trgu. Trg je pun i prepun šarena svijeta, koji stoji kao ukopan i sluša muziku kapele ratne mornarice. Elegantne dame objesile se o mišicu svojih jakih polovina, a u bijelo su odjevene i dame i njihove naglašene polovine. Svijet je oduševljen, tapše muzici, a na ulazima ulica što vode na taj trg, skupio se radnički svijet. Žene donijele u naručju dječicu sitnu, da i ona iz daleka prisluškuju bubnju i trubljama. I taj ‘mali svijet’ donio je amo i brige svoje i o njima se za stanke razgovara.”
Ugodne zvukove mornaričkih orkestara uskoro je zasjenio sve bliži strojevi korak Velikoga rata. Bečki je “Korrespondenz Bureau” 29. srpnja 1914. odaslao vijest o prvom sukobu koju su prenijele tiskovine diljem monarhije: “Danas u 1.30 po noći Srbi baciše u zrak most između Zemuna i Beograda. Naša infanterija i artiljerija sa dunavskim monitorima otvorila je na to vatru proti srbskim pozicijama. Srbi, poslije kratkoj boja su se povukli. Naši gubitci su sasvim neznatni.” Beznačajan sukob koji je označio početak do tada neviđenih stradanja u europskoj povijesti.