Razdoblje Tridesetogodišnjeg rata, vjerojatno najsurovijeg u povijesti Europe prije svjetskih ratova 20. stoljeća, obilježile su epizode ljudskih stradanja, velikih razaranja i sveprisutne pljačke.
U pljačkama nisu sudjelovali samo vojnici, bilo nakon pobjeda ili nezadovoljni neisplaćenim sljedovanjima (u kojem nije uopće bila rijetkost da se napadaju i pljačkaju saveznička sela i gradovi), nego i ratnim djelovanjima uništeni i ogorčeni seljaci željni odmazde i kompenzacije za svoje gubitke. Britanski povjesničar Geoff Mortimer u svojoj knjizi o svjedočenjima o tom ratu iz pera suvremenika i aktivnih sudionika, piše:
Područje oko Freiburga bilo je razdijeljeno između različitih gospodara, neka sela su bila nasljedne zemlje Habsburga, a druga pripadala badenskoj markgrofoviji, koja je tada bila saveznik Šveđana. Mallinger primjećuje da su ta lokalna rivalstva dodatno povećala previranja. Početkom 1633. godine, navodno kako bi se obranili od švedskog napada, seljaci iz habsburških sela udružili su se 'i počeli se okupljati kako bi pljačkali ljude na cestama. Također su napali sela u markgrofoviji, otimajući konje, stoku i druge stvari ’(Ma.537). Seljaci iz markgrofovije uredno su se osvetili svojim neprijateljskim susjedima nakon što su Šveđani stekli kontrolu nad tim područjem i kad se ratna plima okrenula protiv njih, opet su pomogli svojim švedskim saveznicima u povlačenju da opljačkaju Freiburg dok su odlazili:
„U međuvremenu, točno u deset sati, konjica je, uz pomoć vojnika, počela provaljivati, a većina ih je upala u trgovačke radnje na ribarskoj tržnici, ljekarne, pekarnice, mesnice i postolarske radionice, uzimajući i odnoseći sve ono što je netko smatrao korisnim. U tome su im pomogli i seljaci iz markgrofovije i njihove žene, mladi i stari bez razlike, koji su natovarili sve što su mogli od kućanskih dobara, posteljine i odjeće, sve što se moglo odvući ili odnijeti. (Ma.575)“
Geoff Mortimer, Eyewitness Accounts of the Thirty Years War 1618–48, Hampshire, New York, 2002., str. 53.
Slika: Vojska nakon pljačke, Jean Georges Vibert, 1866.
Izvor: www.facebook.com/LaurusLeslaeana