U ranome novom vijeku hrvatske su se zemlje nalazile na dodiru triju političkih sustava: habsburškog, osmanskog i mletačkog. Na dodirnim prostorima između tih sustava nastaju vojne krajine. Danas se u javnosti pokušava kazati kako bi termin krajina valjalo zamijeniti sgranicom. Iz moje perspektive to je nepotrebno jer krajina i granica mogu biti sinonimi, no moguće je istaknuti još nešto: naime, ako se pogleda hrvatska povijest u dugom trajanju, onda se i pojmovi mogu razlučiti na osnovi dugogodišnjeg iskustva.

U hrvatskoj se terminologiji granicom obično naziva crta ili uže područje razgraničenja, dok bi krajinom mogli nazvati šire područje koje je bilo pod utjecajem crte razgraničenja, ali je obuhvaćalo prostranije područje.

Prva organizacija obrambenog sustava

Hrvatsko-ugarski kralj Žigmund Luksemburški je 30-ih godina 15. stoljeća pokušao organizirati prvi protuosmanski obrambeni sustav. Sustav je bio zamišljen tako da je čitav hrvatski teritorij razdijeljen na tri vojnička tabora (hrvatski, slavonski i usorski), unutar kojih su velikaši morali na kraljev poziv obvezno se vojno odazvati. Ovakav vojnoobrambeni ustroj trebao je onemogućiti daljnji prodor Osmanlija na zapad. Nakon Žigmundove smrti (1437.) ovaj se obrambeni sustav nije pokazao naročito učinkovit, pogotovo zbog toga što se kraljevstvo iznova našlo obezglavljeno u dinastijskim borbama za hrvatsko-ugar- sku krunu. 

Pad Bosne pod vlast Osmanlija, 1463. godine, usmjerio je kralja Matijaša I. Korvina na stvaranje obrambenoga protuosmanskog sustava. Protuosmanska djelatnost Matijaša I. Korvina slijedila je ranije obrambene spoznaje kralja Žigmunda. Tijekom 1463. godine kralj Matijaš zauzeo je sa svojom vojskom sjevernu Bosnu i tamo osnovao Jajačku banovinu ne čekajući stvaranje križarskih snaga u Anconi. Kada je umro papa Pio II., Matijaš je ostao usamljen pred Osmanlijama.

Kralj je osvojio Srebrnik te oblikovao Srebrničku banovinu. Kralj je 1469. Jajačkoj i Srebrničkoj banovini dodao Senjsku kapetaniju i konačno oblikovao  korvinski sustav protuosmanske obrane. Stvorene banovine trebale su postati dio vojnokrajiške organizacije za obranu hrvatskih i ugarskih zemalja. Taj je sustav obrane postojao nekoliko desetljeća. Srebrenička banovina došla je pod vlast Osmanlija 1512., a Jajačka 1528. godine. Korvinski sustav obrane spriječio je osvajanja hrvatskih zemalja i odgodio njihovo djelomično uključivanje u sastav Osmanskog Carstva...

Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne Povijesti od 5. lipnja na svim kioscima!