Na jednom od zidova verdunskog Memorijala stoji natpis:˝300 dana, 40 milijuna granata, 300 tisuća mrtvih˝. Najkraći je to opis bitke koja se kao rijetko koja usjekla u kolektivno pamćenje zapadne Europe. Verdun je postao sinonim za strahote rovovskog rata na Zapadnom frontu u periodu 1914.-1918., i ogromne ljudske žrtve pretrpljene za minimalne dobitke na terenu. Cijela bitka, sa svim svojim gubitcima i razaranjima, odvijala se na području širine četrdesetak kilometara, što je uz moguću iznimku Staljingrada čini najdestruktivnijim bojištem u povijesti. Danas se na tom tlu nalazi memorijalni kompleks koji na upečatljiv način prenosi uspomenu na bitku i vojnike koji su se u njoj borili.
Verdunska bitka rezultat je strateškog položaja u kojem se Njemačka našla krajem 1915.
Njene armije svuda su stajale na protivničkom tlu. Na zapadu je francuska vojska uz ogromne gubitke godinu dana bezuspješno udarala u njemačku obranu, a novoformirane britanske trupe još nisu bile spremne za ratne operacije. Austro-Ugarska je uspješno parirala Talijanima, Srbija je eliminirana, a na istoku je slabo opremljena i vođena ruska vojska natjerana na povlačenje nakon serije katastrofalnih poraza. No rat je trošio strahovitu količinu ljudskih života i materijala, a nije mu se nazirao kraj. Zbog znatno veće populacije i resursa zemalja Antante bitka iscrpljivanja značila je polagan ali siguran poraz Centralnih sila.