Vojnici mirovnih misija u džamiji i sinagogi

Prepoznavši Islamsku zajednicu (IZ) u Hrvatskoj kao vlastito bogatstvo te važan i vjerodostojan čimbenik mira i dijaloga u izgradnji zajedničkog povjerenja, Vlada RH je, tragom dobrih iskustava nakon potpisivanja ugovora s Katoličkom crkvom 1996., potpisala Ugovor s IZ-om u Hrvatskoj 20. prosinca 2002., koji je utemeljen na baštini akta Hrvatskog sabora iz 1916. kojim je islam proglašen službenom religijom, te u duhu Ustava RH (članaka 40. i 41.) i Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 2002. godine. Ovim Ugovorom uređuju se odnosi na svim društvenim razinama, od odgoja i obrazovanja do kulture te dušobrižničke skrbi u kaznionicama, bolničkim ustanovama i, posebno važno za ovu temu, skrb za vjernike pripadnike oružanih snaga i policije u Republici Hrvatskoj. Tako članci 17. i 18. govore o dušobrižništvu i suradnji IZ-a i Oružanih snaga kojima se Ministarstvo obrane RH obvezuje osigurati prostor i vrijeme za jednog imama kojega ovlasti Mešihat za dušobrižničku skrb u Oružanim snagama i koji bi prema potrebama obavljao dušobrižništvo u Hrvatskoj vojsci za muslimane. Dušobrižnička skrb uključuje razgovor časnika i ročnika s imamom dušobrižnikom redovito ili po potrebi. Kako bi se što lakše izvršila implementacija navedenog Ugovora, MORH je 2005. u dogovoru s IZ-om u Hrvatskoj izradio Protokol o dušobrižničkoj skrbi pripadnika Oružanih snaga RH islamske vjeroispovijesti, koji su potpisali ministar obrane i muftija 18. listopada 2005. u Zagrebu. U Protokolu se, između ostaloga, navode polja suradnje i obveza između potpisnika. Radi se o obvezi MORH-a da preko svojih službi upozna sve pripadnike Oružanih snaga: časnike, dočasnike, službenike i namještenike o pravu na duhovnu skrb. Posebno se ističe obveza svih tadašnjih centara Hrvatske vojske za obuku ročnika da za svaki novi naraštaj provedu anketu kojom bi se utvrdio broj ročnika zainteresiranih za duhovnu skrb. Također je Protokol omogućavao nazočnost imama dušobrižnika na svečanim prisegama i mogućnost susreta s ročnicima koji to zatraže, poseban režim ishrane za vjernike islamske vjeroispovijesti tijekom mjeseca islamskog posta (ramazana) te mogućnost organiziranog odlaska na molitvu petkom za časnike/ročnike koji to žele i kojima to redovite obveze dopuštaju, kao i neradni dani za dva najveća islamska blagdana (Bajrama).