Ožujak 1914. godine protekao je u znaku medijskog rata koji se bespoštedno vodio između ruskog i njemačkog tiska. Na izvješća njemačkih listova o ubrzanome ruskom naoružavanju, ruski je tisak odgovarao optužbama na račun druge strane. Analizirajući rusko-njemačke odnose u svjetlu ruskog naoružavanja.„Kölnishe Zeitung“ ističe da Rusija nije u stanju svoje političke prijetnje poduprijeti silom te da stoga Njemačkoj ne prijeti izravna opasnost od Rusije, već od Francuske. Trenutačno ruska vojska nije imala onaj politički značaj koji je svojim snaženjem mogla dosegnuti za tri do četiri godine. S obzirom da je Francuska je u to vrijeme bila glavni svjetski kreditor, ona je financijskim sredstvima prvenstveno utjecala na političke odnose na Balkanu, ali i šire. Rusija je upravo francuskim kreditima jačala svoju vojsku koja je punu spremnost trebala dostići 1917. godine te pridonijeti ruskom utjecaju u kreiranju svjetske politike. Mađarski „Pester Lloyd“ potvrđuje informacije o francuskom financiranju ruskog naoružanja, ali i ukazuje na tradicionalno dobre odnose između Njemačke i Rusije čiju politiku, prema “Pester Lloydu”, vode „trijezni diplomati“. “Loyd” upozorenja Kölnische Zeitunga“ nije smatrao ozbiljnima, već se uzdao u oprez njemačke vlade. Na pisanje „Kölnishe Zeitunga“ referirao se i francuski „Echo de Paris“ s tvrdnjom da ovim člankom njemački glavni stožer priprema njemački narod na nove vojne zahtjeve.
Nastavak teksta pročitajte u novom broju VP magazina za vojnu povijest!
