Naslovnica

Cezarova invazija Britanije 55. pr. Kr.

Nakon Cezarove smrti Britanija je desetljećima uživala u miru
13. kolovoza 2015. u 14:27 1 komentara 2015 prikaza
SF
Foto: www.durolitum.co.uk

Nakon pobjeda u Galiji rimski vojskovođa Gaj Julije Cezar iskrcao se i na britansko otočje. Iako je bila bogata olovom, kositrom i zlatom, Cezar u Britaniji nije vidio bogatstva, nego opasnost za svoje novoosvojene zemlje u sjevernoj Francuskoj jer su otočki Kelti zdušno pomagali Galima u borbi protiv rimskih osvajača. Zato je rimski vojskovođa odlučio pokoriti britansko otočje i osigurati nesmetan razvoj novih provincija. Tijekom prvog rimskog napada na Britaniju u plićacima Deala nedaleko od Dovera 27. kolovoza 55. pr. Kr. čak se i sam Cezar bojao ishoda bitke. Dok su na obali plavom bojom išarani Kelti vitlali svojim dugim mačevima i jurili u svojim bojnim kolima, rimske su galije zapele u plićaku, pa su legionari morali skočiti u more i hodati do kopna, u gotovo sigurnu smrt.

No, u presudnom trenutku ipak se našao junak. Orlonoša slavne X. legije zazvao je bogove i bez straha se bacio u more, što je ohrabrilo i druge legionare da ga slijede. Nakon žestoke bitke Rimljani su uspjeli uspostaviti siguran mostobran No slavni Cezar, koji je tada predvodio oko 10 000 vojnika VII. i X. legije, ni u dva kasnija pokušaja s više vojnika nije uspio pokoriti otočke Kelte i ondje se trajnije zadržati. Usprkos njegovim izvještajima Senatu o sjajnim pobjedama, znameniti Ciceron otvoreno se rugao takvom »rimskom osvajanju«. Nakon Cezarove smrti Britanija je desetljećima uživala u miru sve dok je car Klaudije, a poslije i Hadrijan, većim dijelom nisu podvrgnuli rimskoj vlasti. Svoj pohod na Britaniju Caezar je opisao u trećoj knjizi „Komentara o Galskom ratu, a ondje je zabilježio i ime hrabrog orlonoše, prvog Rimljana koji je stupio na britansko tlo – Gaj Krasinije.

U bitki protiv Pompeja kod Farsala Krasinije je ponovno prvi jurnuo u boj i pao od udarca mačem za Cezarovu slavu. Bili su to prvi zabilježeni pokušaji invazije na Britaniju koja je često tijekom prošlosti bila na meti osvajača. Prije Rimljana bili su to Kelti, a nakon Rimljana napadali su je različiti barbarski narodi poput Angla, Sasa i Vikinga. Tijekom ranoga srednjeg vijeka invaziju Normana 1066. predvodio je normanski vojskovođa Vilim Osvajač, a bila je to posljednja uspješna invazija na britansko otočje. Pet stoljeća poslije Veliku armadu španjolskog kralja Filipa II. uspješno su odbili brodovi engleske kraljice Elizabete i morske oluje. Dva i pol stoljeća poslije francuski car Napoleon Bonaparte, nakon što je osvojio gotovo čitav europski kontinent, želio je poraziti i svog najvećeg neprijatelja. Francuska Velika armija okupila se u bolonjskom logoru. Izrađeni su ambiciozni planovi prebacivanja trupa podzemnim tunelom ispod La Manchea, brodovima pa čak i balonima. Ipak, snaga engleske mornarice omela je ove planove. Zahvaljujući prevlasti na moru spriječena je i Hitlerova namjera invazije Velike Britanije tijekom Drugog svjetskog rata. Iako su Nijemci okupljali flotu i izradili plan za desantnu operaciju »Morski lav«, Hitler je morao odustati od posljednjeg pokušaja iskrcavanja na britansko otočje zbog sloma zračne ofenzive i nadmoći britanske flote.