D. L. jedan je od najmlađih stranih dragovoljaca koji se priključio obrani Republike Hrvatske. Nakon što je u srpnju 1991. napunio 18 godina, početkom kolovoza pošao je u opasnu ratnu avanturu. Avanturizam, svejedno koje razine, od brojnih motiva ipak je svim stranim dragovoljcima barem jedan od razloga što su krenuli u rat, braniti Hrvatsku. No priča D. L. svakako je posebna već iz tog razloga što potječe iz dobrostojeće obitelji francuskih intelektualaca. Oba su roditelja doktori, a s očeve strane preci su služili francusku vojsku kao visoki časnici. U doba kada je prelomio poći u rat, D. je završavao srednju školu. Zapravo je klasičnu srednju školu napustio već sa 16 godina i upisao je vojnu školu za školovanje budućih časnika, specijaliziranih za tehničke struke: L’École nationale technique des sous-officiers d’active (ENTSOA). U završnoj fazi odlučio je kako se ipak neće specijalizirati za tehničke službe nego nastaviti školovati se za vojnika. No put ga je odveo u drugom pravcu. D. se od ostalih stranih dragovoljaca razlikuje i po tome što je, iako jako mlad, raspolagao brojnim informacijama o Jugoslaviji.
Naslovna fotografija: Isječak iz TV priloga kojega je za Dnevnik HTV-a 31. kolovoza 1991. napravio Joško Martinović. D. L. i Stephan P. Snimljeni kako koračaju po sisačkom mostu, nakon čega objašnjavaju motiv dolaska u Hrvatsku (borba protiv srpskog imperijalizma)
Primjerice, znao je za nacionalne probleme u toj državi, imao je saznanja o osnovnim povijesnim činjenicama netrpeljivosti između republika Hrvatske i Srbije. Tijekom školovanja stekao je nekoliko prijatelja povezanih s francuskim Hrvatima, tako da je podosta znao i o političkoj pozadini i problemima hrvatske emigracije. D. je bio romantičan idealist, mladi pobunjenik, protivnik imperijalizma svake vrste što je pak utjecalo da s prezirom prati krizu u Jugoslaviji: „Tada sam na prilično jednostavan način rezonirao problematiku. Srbi su bili veliki nacionalisti, koji su koristili mehanizme državne moći za svoje ciljeve. Za mene su tada bili narod na tuđoj zemlji koju su željeli prisvojiti... Kada je započeo rat u Sloveniji, Europa nije reagirala. Za mene je to bio čin pokušaja imperijalističkog osvajanja u srcu Europe, što se nikako nije poklapalo sa željom civilizirane Europe da se ujedini. Tako da sam ja već od prvih pucnjeva u Sloveniji razmišljao o polasku u rat...
O ovoj i ostalim temama pročitajte u novom 45. broju magazina Vojna povijest koji je na kioscima za samo 19,99 kuna od petka, 5. prosinca!
