VOJNOPOVIJESNI VREMEPLOV

Finska sklopila mir sa SSSR-om 1944.

Finska
Foto: Wikimedia Commons
23.12.2014.
u 14:16

Unatoč teškoj situaciji, jedan je finski komentator rekao: – Nas je tako malo, a njih tako mnogo. Gdje ćemo naći mjesta da pokopamo sve mrtve? Ipak, Finci su u početku zadali teške udarce napadačima

Poslije stjecanja nezavisnosti Republika Finska našla se ukliještena između dvije moćne sile, Hitlerova Trećeg Reicha i Staljinova SSSR-a. Iako u Finskoj nije vladao fašistički režim, upustila se u rat na njemačkoj strani protiv sovjetskoga susjeda u pokušaju da vrati netom oteti teritoriji. Dobici su bili nikakvi, a žrtve velike. Pod pritiskom završne sovjetske ofenzive mala je Finska pokleknula: 19. rujna 1944. napustila je dojučerašnjega saveznika i potpisala primirje sa SSSR-om. Uvjeti su bili relativno blagi. Finska je morala priznati staru granicu i Sovjetima predati oblast Petsamo, uz 300 milijuna dolara reparacija. 

Kažu da je Staljin bio neobično popustljiv. Jer upravo je on 1917. u ime Lenjinove vlade potpisao Ugovor o izdvajanju Finske iz Rusije i njezinoj državnoj samostalnosti. Između tih dvaju događaja finska se politika snalazila kako je mogla u okruženju velikih sila. Godine 1918. Finci su jedva suzbili boljševičku revoluciju pa su se od tada priklanjali Njemačkoj da bi se zaštitili od sovjetske ekspanzije. No, Hitler ih je 1939. prepustio sovjetskoj sferi utjecaja, što je Staljin iskoristio i s pola milijuna vojnika napao na širokoj fronti od Karelijske prevlake do Sjevernoga ledenog mora. Unatoč teškoj situaciji, jedan je finski komentator rekao: – Nas je tako malo, a njih tako mnogo. Gdje ćemo naći mjesta da pokopamo sve mrtve? Ipak, Finci su u početku zadali teške udarce napadačima. 

U ledenoj pustoši borbe su se vodile prsa u prsa. Zanimljivo je da je SSSR zbog agresije isključen iz Lige naroda. Velika Britanija i Francuska čak su pomišljale da ga napadnu iako su bile u ratu s Hitlerovom Njemačkom. Kako je Staljin unatoč strašnim gubicima pojačao napade, Finska je morala sklopiti mir i Sovjetima ustupiti 40 tisuća četvornih kilometara svoga teritorija. Zbog toga se poslije pridružila Hitlerovu pohodu, objavivši saveznicima da ne ratuje protiv njih, nego samo protiv SSSR-a u lokalnom sukobu za oteta područja. No bila je to veza s ratnim gubitnikom koja je Finskoj donijela poraz i granice prema Staljinovoj volji.

Komentara 2

OP
openheimer2
18:02 25.12.2014.

zato je djed mraz iz finske a ne rusije treba i to objasnit ljudima

Avatar kruc1979
kruc1979
08:08 26.12.2014.

Danas svima pa I meni ide na živce kada ameri uz pomoć tajnih sužbi ruse vlade diljem svijeta I postavljaju "demokratske". A najglasniji su Rusi pa su čvrsto stali u obranu Assada. Međutim isto to su rusi radili diljem istočne Europe od završetka rata do pada berlinskog zida što na neki način daje amerima za pravo da rade ovo što rade. Odnosno Rusi su zadnji koji se na to trebaju buniti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije