Geografska i klimatološka obilježja pogodovala su ranom naseljavanju istarskog poluotoka. Arheološka i antropološka istraživanja omogućila su nam da pratimo kontinuitet naseljavanja daleko u prapovijest. Prapovijesno razdoblje obilježili su etnički raznorodni
narodi. U željeznom dobu došlo je do promjene obreda pokapanja što ukazuje na dolazak novog stanovništva, prve etnički određene populacije –Histra. Taj narod danas svrstavamo u sjevernojadransku etničku skupinu, a iz njihova naziva izvedeno je ime najvećega hrvatskog poluotoka. Prema izvorima Histri su bili izraziti moreplovci i gospodarili su obalama sjevernog Jadrana.
Njihova kultura obuhvaćala je područje između rijeka Soče iRaše i planina Kras, Ćićarije i Učke. Obitavali su u gradinama, tipu prapovijesnog naselja koji je u Istri prisutan od brončanog doba. Termin gradina u širem smislu obuhvaća utvrđenu naseobinu koja se nalazila na dominantnom geografskom položaju i koja je pružala sigurnost i lakšu vizualnu komunikaciju među naseljima. Gospodarstvo se temeljilo na stočarstvu, zemljoradnji i lovu, a jedno od važnijih djelatnosti bilo je i gusarstvo.
Nastavak teksta pročitajte u novom broju VP magazina!
