Evo nam i 42. broja VP-a, magazina za vojnu povijest, velikim dijelom posvećenog Prvome svjetskom ratu. Dakako, opravdano! Jer se u kolovozu 1914. svjetski sukob rasplamsao dotad neviđenom silinom u cijeloj Europi, svjetski sukob u koji su ušli i hrvatski vojnici pod austrougarskom zastavom. I ne samo to. Jedan od prvih sukoba bio je austrougarski Prvi pohod na Srbiju u tom mjesecu koji je završio izrazito neslavno za napadača.
O tome piše Nikola Tominac, izvrstan poznavatelj tematike, koji je u zaključku teksta dao do znanja zašto je Austro-Ugarska izgubila u tom pohodu: “Poraz protiv Srbije bio je pravi šok za austrougarsko vodstvo, a posebno za vojni vrh. Odmah se krenulo u analizu uzroka i donošenje odluka za poduzimanje novih aktivnosti kojima bi se Srbija konačno izbacila iz rata. Osim nerealnih pretpostavki da se pobjeda ishodi s nedovoljnim vojnim efektivima, u korijenu austrougarskog poraza bila je i nedefinirana uloga 2. armije. Podcjenjivanje operativnih mogućnosti Srpske vojske dovelo je do potpuno pogrešne uporabe vlastitih snaga. Bez obzira na značajne materijalne i ljudske gubitke u protekla dva balkanska rata, Srpska vojska imala je stečena ratna iskustva koja su u biti bili prevaga u završnici borbi.”
FOTO: Gangutska bitka (7. kolovoza 1714.) bila je ključna pomorska bitka Velikog sjevernog rata, u kojoj je ruska flota potpuno porazila švedsku mornaricu i preuzela stratešku inicijativu na Baltiku. Ova se bitka smatra i prvom velikom pobjedom u povijesti ruske ratne flote.
Samo u tom kratkotrajnom sukobu ukupni gubici austrougarske vojske iznosili su oko 600 časnika i 22.000 do 23.000 dočasnika i vojnika, a Srbi su izgubili 260 časnika i oko 16.500 dočasnika i vojnika! To, međutim, nije bilo ništa prema onome što se spremalo nakon ovog pohoda. Jer je Austro-Ugarska odmah organizirala drugu kampanju na Srbiju od rujna do prosinca 1914. koja će biti mnogo krvavija za obje strane. Sve to bit će u idućim brojevima!
Ne trebam posebno napominjati kronologiju Prvoga svjetskog rata iz pera Danijela Tatića, a prema reakcijama čitatelja to je jedna od najčitanijih tema u svakom broju magazina. Kako je rat tek počeo, a završit će 1918., tako ćemo i mi imati što čitati sve do kraja 2018. godine! A kao treća tema iz Prvoga svjetskog rata tu je i Zapadno bojište koje je dobro obradio kolega Zvonko Trzun, u ovom broju prvi dio, dok će u idućem broju biti nastavak.
FOTO: Mornari Jugoslavenske mornarice tijekom mimohoda na jednoj od manifestacija neposredno poslije Drugoga svjetskog rata
No posebno moram naglasiti temu koja se izvrsno poklopila sa sadašnjim svjetskim zbivanjima, i to mislim, dakako, na sukob u Ukrajini, na sukob Rusije i ostatka Europe, kao i na rusku težnju da drži pod kontrolom Krim zbog strateške važnosti za njezinu crnomorsku flotu. Upravo je u pravi trenutak došao prvorazredni povijesni pregled razvoja ruske, odnosno sovjetske ratne mornarice koji je obradio odličan poznavatelj ruske povijesti Marinko Ogorec. Tako ćemo u dva nastavka dobiti puno informacija o povijesnim razlozima današnje rusko-ukrajinske i europske krize koja svoje korijene vuče, dakako, iz povijesti. Učimo zajedno!
I na sve je to još došla tema o prvom razdoblju u razvoju Jugoslavenske ratne mornarice, što je obradio kolega Bojan Dimitrijević iz Beograda. Ne samo to, nego ćemo imati prilike i prvi put vidjeti dosad neobjavljene fotografije, u ovom i idućem broju.
Sve o ovim i drugim temama pročitajte u novom, 42. broju VP-a, magazina za vojnu povijest, koji je od 5. rujna na kioscima za samo 19,99 kuna.
