Nakon stvaranja Austro-Ugarske Monarhije 1867. godine u sljedeće dvije godine dolazi do preustroja kopnenih snaga u Carsku i kraljevsku vojsku (često zvanu Zajedničkom vojskom), Carsko-kraljevsko domobranstvo (austrijsko) te Kraljevsko ugarsko domobranstvo (u početku u Hrvatskoj zvano Kraljevsko hrvatsko-slavonsko ugarsko domobranstvo). Konjaništvo je uz pješaštvo bilo kičma cjelokupnih Oružanih snaga i dijelilo se na ulane, husare i dragune.
Ulani (kopljanici)
Zajednička vojska imala je 11 pukovnija ulana, a Austrijsko domobranstvo još šest. U Hrvatskoj su ih u početku službeno zvali kopljanicima, ali nestankom kopalja kao glavnog oružja prihvaćen je njemački naziv ulani. Prema njemačkim etimološkim rječnicima naziv »ulan« dolazi iz poljskog jezika, a tamo je pak došao iz turske riječi »oǧlan«, što znači “mladić”. Ponajviše ulana izvorno je novačeno u Galiciji i Lodomeriji, a tamo je bilo smješteno i najviše ulanskih pukovnija. Pukovnije od 1. do 4., od 6. do 8. te 13. bile su galicijske, 11. pukovnija bila je češka, a 5. i 12. ugarsko-hrvatske...
Nastavak teksta čitajte u novom izdanju Vojne povijesti od 5. ožujka na svim kioscima!
kakva povijest hrvatsake ? Hrvati su bili austrougarsku janičari