Naslovnica

O ustroju hrvatske vojske u ranom srednjem vijeku

Moguće je da se ustroj temeljio na snažnoj banskoj vojsci i županijskim (teritorijalnim) postrojbama. To bi bila operativna vojska, odnosno one postrojbe na koje je vladar mogao računati u vojnim pohodima. No vjerojatno je postojala i vojska koja se sakupljala za potrebe obrane
08. studenoga 2016. u 14:38 0 komentara 2276 prikaza
Rat
Foto: Wikimedia CC

Problemu hrvatske vojnepovijesti u ranom srednjem vijeku, a napose pitanju mogućega ustroja hrvatske vojske u tom razdoblju, u historiografiji je posvećena relativno slaba pažnja pa se može primijetiti da je taj dio hrvatske povijesti prilično nepoznat. Glavni razlog tome vjerojatno su malobrojni i podacima o vojnoj povijesti oskudni izvori iz toga razdoblja te zaokupljenost historiografijesuvremenijim događajima. Zbog toga ovaj rad pokušava potaknuti raspravu o mogućem ustroju hrvatske vojske u ranom srednjem vijeku. Pojam vojska ovdje se odnosi na svaku naoružanu formaciju koja je bila pripremljena i organizirana za vođenje oružane borbe u interesu države ili plemena ili stanovnika određenoga područja ili pojedinoga gospodara. Tako se nazivom hrvatska vojska mogu označiti naoružane formacije koje su bile pod zapovjedništvom hrvatskoga vladara ili koje su nastale na dijelu hrvatskoga etničkog prostora i organizirano djelovale u interesu stanovnika toga prostora. 

U današnje doba, umjesto naziva vojska uglavnom se koristi naziv oružane snage. Iako možda izgleda anakrono, radi što jasnije usporedbe s ustrojem hrvatske vojske u ranom srednjem vijeku, u radu će se koristiti vojno nazivlje kojim se danas označava ustroj suvremenih oružanih snaga, pa tako i hrvatske vojske.

Pisani izvori za hrvatsku povijest u ranom srednjem vijeku vrlo su oskudni podacima o vojnoj povijesti, napose podacima na kojima bi se mogla temeljiti zapažanja i donositi pouzdani zaključci o mogućem ustroju hrvatske vojske u tom razdoblju povijesti. Ipak, i tako oskudni podaci, koje nalazimo u najvažnijim izvorima za hrvatsku povijest ranoga srednjeg vijeka, potpomognuti rezultatima arheoloških istraživanja i usporedbom s ustrojem vojski drugih ranosrednjovjekovnih država ili naroda (napose onih u susjedstvu), mogu poslužiti kao uporište za određene pretpostavke. Na neke od tih podataka upozorit će ovaj rad, redom kojim se njihovi izvori javljaju u povijesti. Za raspravu o organizaciji i kvaliteti tadašnjih postrojbi zanimljiva je priča iz Anala Franačkoga Kraljevstva („Annales Regni Francorum“) o ustanku Ljudevita Posavskog protiv franačke vlasti (819. – 822.) jer se u njoj spominje posebna vojna pratnja kneza Borne („pretorijanci“), koji se kao vazal franačkoga kralja borio protiv Ljudevita: „A dalmatinski knez Borna sukobi se kod rijeke Kupe s Ljudevitom, koji je išao na nj s velikom vojskom. U prvom sukobu napuste Bornu Gačani, ali se on ipak spasi, jer ga je obranila i zaštitila njegova tjelesna straža (‘pretorijanci’).“ (...)

Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne povijesti od 5. studenoga na svim kioscima!

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.