Naslovnica

Operacija “Miljevci”

Dana 21. lipnja 1992. munjevitom akcijom oslobođen je golem dio okupiranog teritorija između rijeka Čikole i Krke, sedam sela i više zaselaka u šibenskom zaleđu
20. lipnja 2017. u 14:46 0 komentara 1416 prikaza
Foto: Udruga ratnih veterana 142. brigade HV i Gradski muzej Drniša

Skupne snage domicilnih postrojbi Hrvatske vojske izvele su 21. lipnja 1992. munjevitu akciju kodnog naziva operacija „Miljevci“ u kojoj su oslobodile golem dio okupiranog teritorija između rijeka Čikole i Krke. Oslobođeno je sedam sela i više zaselaka u šibenskom zaleđu, odnosno otprilike oko 100 četvornih kilometara okupiranog područja koje se zbog geografskih posebnosti najčešće naziva Miljevački plato. Unatoč tome što je ova akcija imala golem značaj za sigurnost Šibenika i šibenskog zaleđa, unatoč brojnim posebnostima jer je akcija provedena u vrlo složenim uvjetima i bila je dugo vremena „vruća tema“ mirovnih pregovora, hrvatska javnost nedovoljno zna o operaciji „Miljevci“.

Još od proljeća 1991. stanovnici miljevačkih sela bili su izvrgnuti prijetnjama pobunjenih Srba, a nakon zaoštravanja sukoba već od ljeta dio stanovništva postupno napušta svoja ognjišta, dok se dio Miljevčana stavlja na raspolaganje 4. bojni netom ustrojene 113. brigade ZNG-a (šibenska brigada ustrojena je 19. lipnja 1991.). Daljnji egzodus stanovništva nastavio se od sredine rujna, odnosno od okupacije Oklaja i Drniša, ponajprije zbog činjenice da su mogućnosti evakuacije bile svedene na jedinu odstupnicu, preko mosta na rijeci Čikoli. Iako su od listopada pobunjeni Srbi i JNA preuzeli punu kontrolu  nad područjem Miljevaca, jedan dio stanovništva ostao je živjeti na svojim ognjištima, a na njih je vršen pritisak za iseljavanje jer je cilj agresora bio etnički očistiti okupirano područje.

Bila je to hrabra odluka preostalog stanovništva jer pritisak je iz dana u dan bio sve veći, posebno zbog toga što je od kasne jeseni 1991. hrvatska strana počela izvoditi sve češće diverzije. Na okupirano područje ubacivane su manje diverzantske skupine koje su prikupljale obavještajne podatke o rasporedu neprijateljskih snaga ili su organizirale prepade u kojima su nanosili gubitke pobunjenicima. Djelovanje tih skupina bilo je uvjetovano, donekle i olakšano činjenicom da okupator nije držao obranu na klasičan način, već je nadzor čitavoga Miljevačkog platoa provodio svakodnevno vršeći ophodnju oklopnim vozilima i pješačkim snagama čija je baza bila u vojarni „Trbounje”. Diverzantske akcije nosile su dobre rezultate, kako u prikupljanju informacija, tako i u nanošenju gubitaka neprijateljskoj strani. Tako je već 11. studenoga 1991. ubačena Izvidničko- diverzantska grupa sastavljena od 15 domicilnih vojnika iz 1. satnije 4. bojne 113. brigade HV-a pod zapovjedništvom Ante Vranjkovića...

Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne Povijesti od 5. lipnja na svim kioscima!

Elipso

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.