Europska unija mora izgraditi snažan obrambeni sustav do 2030. godine kako bi se mogla suprotstaviti potencijalnim prijetnjama, posebice Rusije, navodi se u nacrtu vojnog plana Europske komisije u koji je uvid imao POLITICO. Plan obrambene spremnosti 2030., koji će biti predstavljen na sjednici Kolegija povjerenika, a sljedeći tjedan čelnicima EU, označava važan korak prema većoj ulozi EU u vojnim poslovima, potaknut ratom u Ukrajini i neizvjesnom predanošću SAD-a europskoj sigurnosti. Prema dokumentu od 16 stranica, ''militarizirana Rusija predstavlja trajnu prijetnju europskoj sigurnosti u doglednoj budućnosti''. Kako bi se odgovorilo na to, EU planira popuniti ključne praznine u svojim obrambenim sposobnostima u devet područja, uključujući zračnu i raketnu obranu, topničke sustave, umjetnu inteligenciju, kibernetičke sustave, dronove, kopnenu borbu i pomorske sustave. Poseban naglasak stavljen je na jačanje istočnog dijela EU projektima poput ''Istočnog boka'', ''Europskog zračnog štita'' i ''Obrambenog svemirskog štita'', koji bi trebali biti pokrenuti 2026. i dovršeni do 2028. godine.
Plan naglašava potrebu za većom suradnjom među članicama. Trenutačno je manje od petine nabave obrambene opreme zajedničko, ali Komisija želi da do 2027. taj udio dosegne najmanje 40%, dok bi do 2030. najmanje 60% opreme trebalo dolaziti od tvrtki iz EU i Ukrajine. Kako bi se to postiglo, predviđa se mobilizacija do 800 milijardi eura za obranu, uključujući programe poput SAFE (150 milijardi eura kredita za oružje), Europski obrambeni industrijski program (1,5 milijardi eura) i budući višegodišnji proračun EU. Komisija također planira mapirati industrijske kapacitete i lance opskrbe kako bi se identificirala uska grla, što bi moglo izazvati otpor europske industrije, tradicionalno nesklone dijeljenju osjetljivih informacija s Bruxellesom. EU inzistira na bliskoj suradnji s NATO-om kako bi se izbjeglo stvaranje paralelnih obrambenih struktura, što brine neke članice i sam Savez. "Autoritarne države sve više nastoje miješati se u naša društva i gospodarstva, dok naši tradicionalni saveznici mijenjaju fokus prema drugim regijama svijeta", upozorava nacrt, naglašavajući potrebu za neovisnijom europskom obranom.
Iako plan ima široku podršku, neke zemlje izražavaju zabrinutost zbog povećane uloge EU u obrani, području tradicionalno rezerviranom za nacionalne vlade. Njemačka je istaknula da države članice moraju zadržati suverenitet nad svojom obranom, dok Švedska inzistira na usmjerenosti na konkretne rezultate, a ne na obvezujuće kvote za zajedničku nabavu. Plan također uzima u obzir zabrinutosti zemalja poput Italije i Španjolske, upozoravajući da Europa ne smije zanemariti prijetnje iz drugih regija, poput Bliskog istoka i Afrike. Vojni plan, koji se priprema od ljeta, odgovor je na rastuće tenzije u svijetu i smanjenje povjerenja u dosadašnje saveznike. S ciljem stvaranja neovisnijeg i spremnijeg bloka, EU se priprema za „sutrašnja bojišta“, uz naglasak na modernizaciju, interoperabilnost i zajednički pristup. Hoće li članice uspjeti prevladati nacionalne interese i uskladiti napore, ostaje ključno pitanje uoči rasprava sljedećih tjedana.
Otvori KEKS Pay
