Japan posljednjih godina gotovo nezaustavljivo gura prema velikom jačanju svojih vojnih sposobnosti, uz obrazloženje da mora odgovoriti na rastuće prijetnje iz Kine. Obrambeni proračun raste iz godine u godinu, a cilj nove vlade premijerke Sanae Takaichi je jasan – udvostručiti vojnu potrošnju i pretvoriti Japan u jednu od najvećih obrambenih sila svijeta. Nova vlada još je u jačoj poziciji da ostvari svoj cilj nakon premoćne pobjede na izborima.
Tokio pritom i dalje tvrdi da ostaje miroljubiva država, ali istovremeno otvoreno govori o mogućnosti vojnog odgovora u slučaju kineskog napada na Tajvan. Upravo je ta Takaichina izjava, izrečena nedugo nakon preuzimanja dužnosti, dodatno razljutila Peking i rasplamsala raspravu o tome krši li Japan vlastiti, pacifistički ustav.
Ustav koji se rasteže desetljećima
Japanski ustav iz 1947., napisan tijekom američke okupacije nakon Drugog svjetskog rata, u famoznom Članku 9 zabranjuje Japanu rat i posjedovanje vojske. Ideja je bila jasna – spriječiti povratak militarizma koji je doveo do razaranja diljem Azije.
No hladni rat brzo je promijenio američki pogled na Japan. Već 1954. osnovane su Snage samoobrane, a članak 9 počeo se tumačiti sve fleksibilnije. Tijekom godina Japan je slao vojnike u mirovne misije, a granice “samoobrane” sve su se više širile. Veliki zaokret dogodio se 2014. za mandata Shinza Abea, koji je ustav reinterpretirao tako da dopušta kolektivnu samoobranu. Drugim riječima, Japan može upotrijebiti silu ako je napadnut njegov saveznik, čak i ako sam Japan nije izravno ugrožen. Godinu kasnije to je potvrđeno sigurnosnim zakonima, bez formalne promjene ustava.
Današnja eskalacija nije nastala preko noći. Kina posljednjih godina agresivno širi vojnu prisutnost u Istočnom kineskom moru i Pacifiku. U prosincu su kineski zrakoplovi tijekom vojnih vježbi navodno zaključali radare na japanske avione, što se smatra mogućom pripremom za raketno djelovanje, piše Defence News.
U lipnju su dva kineska nosača zrakoplova prvi put viđena u blizini otoka Iwo Jima, duboko u japanskoj zoni interesa. U Tokiju to se tumači kao jasna poruka – Kina više ne skriva ambicije daleko izvan vlastitih granica. Kao odgovor, Takaichin kabinet odobrio je rekordan obrambeni proračun, veći od 9 bilijuna jena (oko 58 milijardi dolara), s naglaskom na krstareće rakete, bespilotne sustave i tzv. “strike-back” sposobnosti, odnosno mogućnost uzvratnog napada.
Peking je reagirao oštro. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Japan da “skreće s puta mirnog razvoja” i ide u “opasnom smjeru”. Dodatni problem za Kinu je i osobna politička povijest premijerke Takaichi, koju se često doživljava kao nacionalistički nastrojenu, pa i relativno blagu prema japanskoj ratnoj prošlosti.
Od obrane prema napadu?
Prijelomni trenutak dogodio se još 2022., kada je vlada bivšeg premijera Fumija Kishide usvojila novu sigurnosnu strategiju. Dokument je prvi put jasno naveo potrebu za ofenzivnim sposobnostima i dugodometnim projektilima, a Kinu označio kao najveći strateški izazov. Neki pravni stručnjaci nisu skrivali zabrinutost. Bivši šef Ureda za zakonodavstvo vlade Masahiro Sakata tu je promjenu nazvao “smrću Članka 9”.
Japan je desetljećima držao vojnu potrošnju ispod 1 % BDP-a, oslanjajući se na oko 50 tisuća američkih vojnika stacioniranih na svojem teritoriju. Pod Abeom je taj prag probijen, a Takaichi planira doseći 2 % BDP-a već sljedeće godine, pa čak i više, pod pritiskom novih NATO ciljeva. Nova sigurnosna politika uključuje i razvoj domaće obrambene industrije. Vlada planira dodatno ublažiti ograničenja na izvoz oružja, a Japan već surađuje s Ujedinjenim Kraljevstvom i Italijom na razvoju novog borbenog zrakoplova te pregovara o prodaji fregata Australiji.
Kontroverze izaziva i ideja o nuklearnoj podmornici, koju je predložilo jedno vladino savjetodavno tijelo. Iako Tokio službeno i dalje poštuje tri nenuklearna načela – ne posjedovati, ne proizvoditi i ne dopuštati nuklearno oružje – sve se češće čuju glasovi koji traže “razmatranje svih opcija”.
Upravo tu mnogi vide najveći paradoks: Japan, jedina zemlja koja je pretrpjela atomsko bombardiranje, danas ozbiljno raspravlja o sve snažnijoj vojnoj ulozi u regiji. Je li riječ o nužnom odgovoru na promijenjeni svijet ili tihom napuštanju poslijeratnog pacifizma, pitanje je koje će se u Japanu tek sve glasnije postavljati.
Otvori KEKS Pay
