Za Habsburšku Monarhiju pojam mornarice bio je znatno važniji i širi od pojma rata. Zato su pomorski časnici u doba mira bili istraživači, putopisci i kartografi, a u doba rata vješti ratnici. Jedan od takvih bio je i admiral Wilhelm von Tegetthoff, slavan za života i kao istraživač, ali i kao borac koji je obilježio jednu epohu austrijske carske mornarice.
Tegetthoff je rođen 23. prosinca 1827. u Mariboru u obitelji časnika koji je želio da mu sin postane pravnik. No veliki zaljubljenik u more završio je u ratnoj mornarici. Prvi se puta istaknuo tijekom revolucije 1849. kada je sudjelovao u blokadi Venecije. Tijekom mirnog razdoblja koje je slijedilo Tegetthoff je predvodio ekspediciju u Crveno more i Adenski zaljev, gdje je smišljao probijanje kanala kroz Suesku prevlaku. Proučavao je i obalu Južne Amerike otkuda se s bogatim botaničkim, zoološkim i geografskim materijalom vratio u Beč.
U ratu protiv Danske 1864. Tegetthoff je postigao pobjedu kod Helgolanda zbog čega je promaknut u čin kontraadmirala. No najveću je ratničku slavu stekao tijekom Austro-talijanskog rata 1866. kada je u bitki pokraj Visa nanio težak poraz znatno brojnijoj i modernijoj talijanskoj eskadri. Talijanska flota od 12 oklopnjača, 11 većih i pet manjih drvenih brodova isplovila je iz Ancone i napala Vis. Na tu vijest zapovjednik austrijske flote admiral Wilhelm Teggetthoff odmah je zapovjedio isplovljavanje iz Pule.
Njegova je flota imala sedam oklopnjača, sedam većih i 12 manjih drvenih brodova. Računa se da je od 8000 mornara oko 5000 bilo iz hrvatskih krajeva. Do sraza protivničkog brodovlja došlo je 20. srpnja 1866. godine. Teggetthoff je hrabro nasrnuo na jačeg neprijatelja. Zapovjedio je svojim oklopnjačama da potope talijanske brodove udarom pramca. Tako je Tegetthoff pramac svog broda pretvorio u „najubojitije oružje viške bitke“ kojim je uskoro probijen talijanski centar. Iako još uvijek brojčano nadmoćniji, demoralizirani Talijani povukli su se prema Anconi. Nakon te slavne bitke kojom je spašena hrvatska obala imenovan je viceadmiralom.
Smion ratnik još je jedanput otišao na istraživačko putovanje, ovoga puta u Sjevernu Ameriku. Zatim je na položaju vrhovnog zapovjednika austrougarske ratne mornarice u kratko vrijeme bitno modernizirao ratnu flotu. Bile su mu tek 44 godine kada je u travnju 1871. iznenada umro od zarazne bolesti. Spomenik Tegetthoffu u Puli i palima u bitki kod Visa uklonili su Talijani. Tek u demokratskoj Hrvatskoj vraćen je 1998. obnovljen lav na svoje mjesto na Visu, dok je spomenik iz Pule završio u Grazu gdje je Tegetthoff pokopan.
