Dragi čitatelji, evo nas već s trećim brojem naše i vaše “Vojne povijesti”. Od vas smo dobili mnoštvo poruka s pohvalama i prijedlozima, na čemu iskrena hvala. Među njima bilo je dosta prijedloga u kojima pišete da nikako ne smijemo zanemariti Bosnu i Hercegovinu, akcije na njezinu području, napade srpske vojske ili napade Armije BiH na postrojbe Hrvatskog vijeća obrane... Vaši prijedlozi i naši planovi posve su se poklopili. Bosna i Hercegovina nikako neće biti zanemarena, o čemu najbolje govori upravo ovaj broj koji je pred vama. Dobar dio tema izravno je povezan s BiH, a posebice glavna, udarna analiza našeg vrsnog vojnog povjesničara dr. sc. Davora Marijana o sukobu Armije BiH i HVOa u Prozoru u listopadu 1992. godine. To dakako nije bio prvi sukob između HVOa i Armije BiH, ali taj je sukob postao općeprihvaćena činjenica kao početak hrvatskomuslimanskog (bošnjačkog) rata. Dugo vremena za sukob je optuživan HVO, koji je on navodno bio izazvao, a kasnija je bošnjačka promidžba na temelju, kako se pokazalo, izmišljenih podataka taj sukob iskoristila i za optužbu za agresiju Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu. Autor je istraživao i analizirao arhivsku građu obiju zaraćenih strana. Njegov je zaključak da je takvo stajalište neodrživo te da je ono posljedica uspješnog promidžbenog djelovanja muslimanskih (bošnjačkih) institucionalnih i izvaninstitucionalnih struktura. Marijan zaključuje: “Sukob u Prozoru bio je pokazatelj da pola godine nakon otvorenog rata u BiH Hrvati i Muslimani različito gledaju na njenu budućnost. Nakon što su i sami došli na udar velikosrpskog vojnog stroja, Muslimani su nakon teškog ljeta 1992., u kojem su se fi zički i uz teške gubitke održali zahvaljujući vojnom angažmanu Hrvatske vojske na granicama i u graničnim dijelovima BiH, pokrenuli proces proklamirane ‘obnove’ BiH. U tom je trenutku proces odmakao do razine koja ih je vodila u rat s Hrvatima, koji su bili za nacionalnu i teritorijalnu jedinicu u BiH. Sukob u Prozoru bio je tužni vjesnik budućeg muslimanskohrvatskog rata.” Odličan uvod u ovu temu jest povijesna priča o ramskom kraju, posebice njegovo stradavanje u Drugom svjetskom ratu, ponajviše ratna siročad, djeca koja su ostala bez jednog ili oba roditelja. Vjerujem da će vam i te kako zanimljiva biti i tema o improvizacijama njemačke vojske na Istočnom bojištu za Drugog svjetskog rata, kao i priča o povijesti američke 45. pješačke divizije, za koju malo ljudi zna da joj je do 1939. službena oznaka bila svastika. Dakako, tu je i niz priča iz Domovinskog rata. No i tema iz današnjice vrijedna je naše i vaše pažnje, to više što se zbiva u našem susjedstvu, u Mađarskoj. Ondje kao gljive poslije kiše niču paramilitarne grupe i organizacije s neonacističkim i ksenofobnim stavovima, bez primjerene reakcije vlasti. A Romi su njihove glavne žrtve.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’