U Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za osnovnu školu, gimnazije i srednje strukovne škole u školskoj godini 2010./2011. i 2011./2012. kojeg je donijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa nalaze se i četiri udžbenika povijesti za 8. razred OŠ, pet udžbenika za 4. razred gimnazije, četiri udžbenika za 2. razred četverogodišnjih strukovnih škola i četiri udžbenika za 1. razred trogodišnjih strukovnih škola. Svim navedenim udžbenicima zajedničko je to što se u njima obrađuju i teme iz Domovinskog rata. Nastavnim planom i programom za osnovne i srednje škole utvrđene su i nastavne jedinice i teme u kojima se obrađuje Domovinski rat, a koje su popraćene i detaljnijim natuknicama ili smjernicama na koje učitelji i nastavnici trebaju obratiti pažnju prilikom obrade tih sadržaja.
One ujedno služe i autorima udžbenika kao putokaz pri pisanju, ali i grafičko-likovnom oblikovanju svojih uradaka. Tako npr. Nastavni plan i program povijesti za 8. razred osnovne škole u X. temi naziva Postanak i razvoj samostalne hrvatske države, a koja obrađuje i Domovinski rat, pod obrazovnim postignućima ističe: (…) opisati nastanak srpskih paravojnih postrojba i okupaciju dijelova Hrvatske te agresiju JNA na Sloveniju, Hrvatsku i na Bosnu i Hercegovinu; opisati stradanja iz Domovinskoga rata: Vukovara, Dubrovnika i drugih gradova, imenovati istaknute hrvatske branitelje; opisati nastanak tzv. Republike srpske krajine na hrvatskom teritoriju, progone Hrvata i građana Hrvatske koji nisu podržavali agresiju;(…) Iznijeli smo teoriju, no kako to doista izgleda u praksi, odnosno što udžbenici povijesti donose o Vukovaru i što učenici o njemu uče. Prethodno je navedeno kako se u Katalogu nalaze četiri udžbenika povijesti za 8. razred osnovne škole. Evo što kažu brojke o zastupljenosti X. teme, Domovinskog rata i Vukovara u pojedinim udžbenicima: Na ovom je mjestu potrebno dodatno pojašnjenje navedenih brojčanih pokazatelja u tablicama. Naime, u udžbeniku Bekavca i Jareba tekst o vukovarskoj bitci i svemu onom što se događalo s gradom, njegovim stanovnicima i braniteljima tijekom opsade i nakon okupacije nalazi se kao dio posebnog naslova “Vukovar – grad heroj i grad heroja”, dok se kod drugih autora tekst nalazi kao sastavni dio naslova Domovinski rat ili kao popratni tekst uz sliku. No u ponekim slučajevima upravo popratni tekstovi navode na pogrešan zaključak. Tako npr. Snježana Koren u svom udžbeniku (str. 222.) ispod slike kolone vukovarskih prognanika između ostalog navodi: … Ubijeni zarobljenici, među kojima su bili i ranjenici iz vukovarske bolnice, pokopani su u masovne grobnice, od kojih je najveća na Ovčari. Teško bi iz ove rečenice jedan o kakvom je ratnom zločinu riječ i što se tog 20. studenog 1991. godine doista dogodilo. Štoviše, pojam Ovčara učeniku ne govori ništa, jer u daljnjem tekst nema pojašnjenja spomenutog pojma.
Nadalje, termin pokopani ne može se koristiti u ovom slučaju, jer boljim poznavanjem spomenutog događaja taj bi nam termin najblaže rečeno bio smiješan. Upotrijebiti termin pokopani kod učenika bi mogao stvoriti sliku kako je pokopom pogubljenima pruženo kakvo takvo dostojanstvo. No, to bi bila LAŽ. Isti termin u svome udžbeniku (str. 234.) donose Erdelja i Stojaković, no idu dalje i donose pogrešan zaključak: (…) Najveći dio stanovništva morao je otići iz grada, ali mnogi su ubijeni i pokopani u masovnoj grobnici na Ovčari. (…) Za razliku od Snježane Koren, Krešimira Erdelje i Igora Stojakovića, Vesna Đurić u svom udžbeniku (str. 167.) donosi odlomak o Ovčari, kojim učenika u osnovnim crtama dostojno informira o događajima na spomenutoj farmi: (…)Ovčara je naziv za farmu koja se nalazi nedaleko od Vukovara. (…)Na farmu je 20. studenoga 1991. godine dovedeno više od dvjesto hrvatskih ranjenika i civila iz vukovarske bolnice. Svi su ubijeni. (…) Iako su nas mediji u proteklih dvije godine zasipali poražavajućim podacima o 39 posto hrvatskih maturanata, koji nisu čuli za Ovčaru, istina je ipak drugačija. Taj je postotak vjerojatno temeljen na pogrešnim ili točnim odgovorima na postavljeno pitanje iz ispita za državnu maturu u organizaciji Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje. Pitanje je glasilo: Kako se naziva mjesto masovne likvidacije hrvatskih branitelja i građana toga grada? Pošto se pitanje nalazilo na stranici koja donosi sliku razrušenog Vukovara, a i prethodna pitanja odnosila su se na Vukovar, maturanti su s pravom pretpostavljali da se i navedeno pitanje o točnoj lokaciji masovne likvidacije nalazi u Vukovaru ili njegovoj bližoj okolici. Bilo bi interesantno doći do ovih pogrešnih odgovora. Možda se u njima nalazi Velepromet ili farma Lovas. No upitno ostaje i još nešto – da li je na postavljeno pitanje točno odgovoreno i u onih 61 posto odgovora.
Ako se kao točan odgovor tražila Ovčara, ona to zasigurno ne može biti kao točan odgovor na već spomenuto pitanje. Strah me je i pomisliti kakvi bi odgovori bili kad bi se kojim slučajem polagala mala matura ili kad bi među pitanjima bilo i ono o legendarnom zapovjedniku Trpinjske ceste.
