Najstrože zabranjujemo svima da ulaze u taj Red, da prime ili nose njihove odore ili da se ponašaju kao Templari!“ Ovim je riječima zaključena 22. ožujka 1312. papinska bula nazvana „Vox in Excelso“ („Glas s neba“), kojom je zabranjeno djelovanje viteškome svećeničkom redu templara. Sve je počelo pet godina prije, i to na petak trinaesti!
Nakon što je protjerao Židove i lombardijske bankare i dočepao se njihova bogatstva, pohlepni francuski kralj Filip IV. Lijepi okomio se i na najmoćniji srednjovjekovni viteški red – templare. Uhićenje templara u Francuskoj dogodilo se u petak 13. listopada 1307. pa otuda i potječe vjerovanje da je petak 13. nesretan dan. Filip je pozvao i ostale europske kraljeve da mu se pridruže u progonu templara. Oni su to vrlo rado prihvatili kako bi se dočepali njihova golemog bogatstva pa je sudbina templarskoga reda zapečaćena. Optuženi su za herezu, a proces protiv njih imao je i potporu pape Klementa V., koji je u francuskom gradu Avignonu bio pod nadzorom francuskoga kralja.
Templari, poznati u Hrvatskoj kao „hramovnici“, osnovani su kao samostanski vojnički red potkraj Prvoga križarskog rata sa zadatkom da štite hodočasnike na putu u Svetu Zemlju. Tijekom dva stoljeća, od isposničkog reda, zahvaljujući mnogobrojnim darovima i privilegijima, postali su jedna od najmoćnijih i najutjecajnijih organizacija u Europi. Svoje su bogatstvo povećali pozajmljujući novac, osmislivši bankarski sustav kakav danas poznajemo. No golemo bogatstvo i gotovo neograničena moć postali su uzrok njihove propasti.
Posljednji veliki prior reda templara Jacques de Molay spaljen je na lomači. Prema legendi, dok je gorio, prokleo je kralja Filipa i papu Klementa i pozvao ih da mu se pridruže unutar godine dana. Utjecalo to ili ne, činjenica je da je papa Klement umro mjesec dana nakon priorove smrti, a sedam mjeseci poslije – i kralj Filip.
"zloglasni"......kako za koga....