U vrijeme snažnog pomorskog poleta u 16. stoljeću Nizozemska se razvila u najjaču gospodarsku europsku silu. Zemljom sastavljenom od 17 provincija vladala je međutim moćna katolička Španjolska. Sukob između Filipa II. i provincija izbio je zbog njegovih težnji za jačanjem centralne vlasti, nametanja poreza i prije svega nametanja katoličanstva. Osim toga španjolski kralj u Nizozemsku je pokušao nasilno prenijeti španjolski Prva pobuna izbila je 5. veljače 1566. pod vodstvom kneza Vilima III. Oranskog, poznatog i kao Vilim Šutljivi, i naziva se Ustanak geza (prosjaka). Iako je ubrzo krvavo ugušena, uskoro su izbile nove pobune. Kako bi ugušio nastale nerede, kralj Filip II. poslao je u Nizozemsku svojeg najboljeg vojskovođu, okrutnog vojvodu od Albe, s 10 000 vojnika. Njegova krvava vladavina podigla je na noge sve Nizozemce. Godine 1572. nizozemske su snage oslobodile grad Brielle, što je označilo početak općeg ustanka. Deset godina poslije početka revolucije sklopljen je Ganski sporazum, kojim su provincije postigle sporazum o zajedničkoj borbi protiv Španjolske. Iste te 1576. Vilim III. Oranski postao je vođa Ujedinjenih Nizozemskih Provincija te se u nizu bitaka dokazao kao izvrstan general.

Ipak, revolucija je zapala u krizu kada je južno valonsko katoličko plemstvo procijenilo da je kalvinizam veća prijetnja od španjolske vlasti te izrazilo odanost Filipu II i 1579. stvorilo Arašku Uniju. Kao odgovor vođa ustanika Vilim III. Oranski osnovao je protestantsku Utrechtsku Uniju koja je ujedinila sedam sjevernih pokrajina te se 1579. odvojila od Španjolske proglasivši neovisnost. U sljedećih pet godina Španjolci su uspjeli vratiti neke izgubljene dijelove Nizozemske, a Oranski je počeo gubiti snagu. Neki poludjeli katolički fanatik ubio ga je 1584. i učinio ga nizozemskim mučenikom i junakom. Naslijedio ga je oranski princ Maurice od Nassaua koji je oživio i revidirao rimsku vojnu vještinu te reformirao nizozemsku vojsku uvevši dril i usavršivši taktiku kombinacijom vatrene moći mušketa i zaštitom dugačkih koplja. Kao izniman strateg te u suradnji s Johanom van Oldenbarneveltom, izvojevao je mnoge pobjede nad nadmoćnijim Španjolcima. 

Rat za oslobođenje od španjolske vlasti vodio se uglavnom oko tvrđava, jer je svaki nizozemski grad bio utvrđen. Prekretnicu u ratu predstavlja oslobođenje Hroningena 1594. od španjolske vlasti, čime je oslobođen teritorij sedam provincija. Ipak, rat je, uz promjenjive uspjehe na obje strane, potrajao sve do 1609. kada je sklopljeno primirje (1609–1621). Nakon dvanaestogodišnjeg primirja rat se nastavio i uklopio u Tridesetogodišnji rat (1618– 1648) te potrajao sve do Vestfalskog mira. Njime je konačno potvrđena podjela Nizozemske na sjeverne provincije nazvane Republika Ujedinjene Nizozemske i južne koje stvaraju Španjolsku Nizozemsku, od kojih je kasnije u 19. stoljeću nastala Belgija.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’