Poštovani čitatelji “Vojne povijesti”, odmah na početku sa zadovoljstvom želim poručiti kako je vaš i naš časopis osvanuo i na internetu (www.vojnapovijest.hr). Bilo je dosta vaših prijedloga za otvaranjem web stranice, a i mi smo u redakciji na tome radili sve ovo vrijeme kako bi svi s njome bili zadovoljni. Jer internet stranica neće biti samo za predstavljanje novih brojeva VPa, za predstavljanje njegovog sadržaja i naznaka tema. Ona će biti i interaktivna. To znači da ćete i vi ondje moći komentirati članke, uskoro i postavljati svoj sadržaj, možda koju video snimku, neku vašu fotografiju, a svakako da i preko stranice možete slati svoje prijedloge, komentare, primjedbe, baš kao što to i dalje možete raditi pišući na email adresu VPa. S internet stranicom želimo dodatno potaknuti čitatelje i na pretplatu na eizdanje VPa, posebice za sve čitatelje u inozemstvu, gdje nema pretplate na tiskano izdanje. Tako pretplatom na eizdanje VP možete čitati u bilo kojem dijelu svijeta. A kao što ste možda već primijetili, u ovom broju umetnuta je i dopisnica s ponudom pretplate na tiskano izdanje za sve čitatelje u Hrvatskoj uz posebnu ponudu. No, dosta o tehničkim, promotivnim detaljima, iako su oni također bitni. Vrijeme je za sadržaj novog broja. I s njime idemo zacrtanim putem pisati o događajima kojih nema u povijesnim udžbenicima, kojih se dosad nisu dotaknuli povjesničari, ili su prešućeni, krivo interpretirani, premalo obrađeni, nepoznati, kontroverzni... Zato je noseći blok ovog broja priča o Prvoj jugoslavenskoj brigadi, koju su Sovjeti ustrojili od “Jugoslavena“ koji su se zatekli u SSSRu do sredine 1944. godine. No ta je postrojba nama najzanimljivija po tome što su gotovo cijeli časnički zbor i polovicu dočasnika i vojnika činili Hrvati, bivši legionari koji su se do zarobljavanja od strane Crvene armije borili u sastavu njemačke i talijanske vojske na Istočnom bojištu. Ništa manje nije zanimljiv niti Titov odnos prema toj postrojbi kada je prebačena na jugoslavensko bojište, posebice prema Hrvatima u njoj, kao i odnos Titovih suradnika koji nisu prezali ni od traženja likvidacija za pojedine ljude. Neki su zaista i likvidirani, bez traga i glasa do danas, a postrojba je bačena u najteže bitke, kao što je bila prva bitka za Čačak, o kojoj je također riječ u ovom broju. Za obradu ove teme iskreno zahvaljujem kolegama iz Hrvatskog državnog arhiva, Milanu Pojiću i Amiru Obhođašu, a Bojanu Dimitrijeviću iz Beograda za fotografije bez kojih ne bi mogli. U ovom je broju i drugi nastavak posve nepoznate priče o Hrvatima u Falklandskom ratu, zatim prvi nastavak izuzetno intrigantne priče o Hrvatima u britanskim i američkim tajnim misijama u Drugom svjetskom ratu, a tu je i niz važnih tema iz Domovinskog rata, podsjećanje na Rakovičku bunu prije 140 godina, kao i na templarsku baštinu u Hrvatskoj koja je posve nepoznata, a puna je novih otkrića.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’