Za većinu čitatelja časopisa Vojna povijest, a posebice za pripadnike srednje generacije, lik „ludog Boška“ u filmu Veljka Bulajića „ Bitka na Neretvi“ iz 1969. godine bio je prvi susret s poremećenim partizanskim borcem neobično autoritativnog i nasilnog ponašanja. Sama radnja filma odvija se u proljeće 1943. godine, kada su se zapravo među partizanima i počeli pojavljivati prvi slučajevi histeričnih psihičkih poremećaja. Prvi puta su zamijećeni i zabilježeni na području oko Kozare u izrazito partizanskim sredinama. Pojedinci su zapadali u neku vrstu transa i u tom stanju proživljavali i prikazivali borbu s neprijateljem. Napadi su trajali od nekoliko trenutaka do nekoliko sati i ponavljali su se i do desetak puta na dan. Poslije proživljenog napada bolesnik se uopće nije sjećao što je za vrijeme napada govorio ili činio. Bolest se nastavila progresivno širiti po ostalim krajevima, a posebno se intenzivira završetkom rata kada se broj oboljelih počeo naglo povećavati. U medicinskim krugovima bolest je bila poznata pod nazivom „kozarska psihoza“.
U vojnim postrojbama uobičajeno je takvo ponašanje nazivano „borbenim napadima“, a među narodom se govorilo o „partizanskoj bolesti“. U većini slučajeva ovakve bolesnike su nazivali „jurišantima“, a oni sami za sebe najradije su uzimali naziv „živčani“. „U borbi imate posla sa složenim psihološkim stanjima. U borbi nitko nije uistinu „duševno zdrav“. Stanje vojnika na bojišnici vrlo je uzburkano i javlja se epidemija ludila koja utječe na sve, a one koje ne zahvati, vrlo brzo umiru.“- iskaz američkog marinca iz Drugoga svjetskog rata iz knjige „Nema više heroja“ Richarda Gabriela. Ratni stres u borbi nije nova i nepoznata kategorija. Iako je prvo sustavno i organizirano zbrinjavanje oboljelih uvela tek ruska carska vojska, u vrijeme Rusko-japanskog rata 1905. godine slučajevi su bilježeni i praćeni kroz cijelu povijest civilizacije i ratova. Povijesni izvori i literarna djela puna su mrzovoljnosti i umora pojedinih epskih junaka, neobjašnjivih raspada dobro organiziranih vojski, bezrazložnih nedolazaka na bojno polje, samoubojstava i i drugih različitih tužnih događaja. Do sustavnog sagledavanja problema i pokušaja utjecaja na njih dolazi u razdoblju postrojavanja stalnih nacionalnih oružanih snaga. Ovakve vojske više se ne temelje na plaćenom profesionalnom vojniku koji je počesto i stranac.
Njegova neučinkovitost ili gubitak, pod uvjetom da se ima novaca, uvijek se mogla nadoknaditi novim ugovorom. Nakon obavljenog posla najamnik je bio plaćen te je odlazio i poslodavac više prema njemu nije imao nikakve obveze. Pojavom velikih vojski koje su nastale uvođenjem vojne službe i mobilizacijom vojno sposobnog stanovništva vlastodržac ili država dolaze u obvezu koju moraju preuzeti kao dio motivacije za vojnu službu. Ova briga najprije je pokrila razne vrste fizičkih oštećenja, invaliditet i zbrinjavanje obitelji poginulih vojnika. Nakon građanskog rata u SAD-u te francusko-njemačkog rata 1871. godine raste interes za pojave i praćenja psihičkog stresa vojnika. U prvom redu to je zainteresiralo vojne planere i zapovjednike radi mogućeg utjecaja ratnog stresa na postupanje pojedinaca i postrojbi u ratnim uvjetima. Npr. u njemačkoj je vojsci glavni napor po tom pitanju bio usmjeren prema prevenciji , gdje se putem liječničkih novačkih komisija nastojalo izdvojiti potencijalno „opasne i bolesne“ pojedince.
Glavni napor prvih vojnih psihijatara bio je da u obuku novaka i vojnika uvedu preventivne metode kojima bi suzbili ili spriječili pojavu ratnog stresa. Posebni naglasak ovih programa bio je na izgrađivanju poslušnosti, jačanju discipline pojedinca i postrojbe te domoljubnom odgoju i isticanju žrtve za domovinu. Ratni stres u borbi na velika vrata ulazi tijekom Prvoga svjetskog rata te ga od tada medicinska znanost i društvo pomno promatraju. Pošto ćemo u daljnjem tekstu govoriti o ratnom stresu kod boraca Narodnooslobodilačke vojske i Jugoslavenske armije u razdoblju od 1943. – 1946. najprije ćemo kao usporedbu iznijeti pokazatelja na osnovi iskustva vojske SAD iz istog vremenskog razdoblja.
Na fotografijama su partizanski borci u trenucima predaha i odmora za vrijeme rata
Prvi put opširno o ovoj temi možete čitati u novom broju VP-a, magazina za vojnu povijest koji je u prodaji na kioscima od 5. ožujka. U magazinu možete još čitati nastavak serijala o kolaboraciji i okupaciji u Drugome svjetskom ratu, ovaj put o okupaciji i podjeli Slovenije. Iz Prvoga svjetskog rata tu je posebno zanimljiva priča o ruskoj opsadi i padu grada-tvrđave Przemysla, zatim tema o željezničkom topništvu u dijelu o povijesti naoružanja, a u aktualnom uvodniku prof. dr. sc. Mirko Bilandžić piše o Ukrajini između Zapada i Istoka: ili između rata i mira. I još je niz drugih prvorazrednih tema.
Ne propustite od četvrtka, 5.3. u prodaji novi broj magazina Vojna povijest na svim kioscima za samo 19,99 kuna.
Uvijek sam čitajući " Mirka i Slavka " ostao zadivljen činjenicom kako od jednog metka poginu tri " švabe". Tu činjenicu nisam dokučio do dan-danas.