Njemački feldmaršal Alfred Von Schlieffen, idejni začetnik njemačke agresivne vojne strategije koja se koristila u promijenjenom obliku na početku Velikog rata, preminuo je na današnji dan 1913. godine u Berlinu, piše History.
Kao sin pruskog generala, Schlieffen je ušao u vojsku 1854. godine te sudjelovao u Sedmotjednom ratu s Austrijom 1866. godine te Francusko-pruskom ratu 1870. - 1871. godine. Tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, Schlieffen je napredovao u visokom generalskom stožeru, elitnom korpusu od 650 časnika koji su bili temelj pruske vojske. Postao je šefom stožera 1891. godine. Godinama nakon završetka Francusko-pruskog rata te novog vojnog savezništva s Austro-ugarskom 1879. godine, njegovi prethodnici Alfred Von Waldersee i Helmuth Von Moltke (koji je bio poznat kao Moltke stariji jer je njegov nećak, također imena Helmuth bio šef generalskog stožera tijekom Velikog rata), razvijali su novu vojnu strategiju kojom bi se mogao uspješno voditi rat na dva bojišta protiv Francuske i Rusije. Kada je Schlieffen preuzeo kormilo, nastavio je raditi na strategiji jer je vjerovao da je rat neizbježan. Francuska i Rusija koje nisu uopće bile slične jedna drugoj tih godina; jedna je bila progresivna demokracija dok je druga bila ugnjetavačka monarhija, osnovale su vojno savezništvo 1894. godine kao odgovor na njemačku prijetnju.
Schlieffen je vjerovao kako je najbolji izbor njemačke strategije da napadne Francusku prvo kroz Belgiju i Nizozemsku te okruži zapad Francuske prije nego što napadne Pariz. Tako bi završila borba na zapadu. U međuvremenu, manji dio njemačke vojske branio bi se protiv Rusije na istoku jer je Schlieffen vjerovao da Rusija neće moći mobilizirati dovoljan broj svojih vojnika. Ova strategija koja je bila prikazana u informativnom memorandumu kojeg je Schlieffen napisao 1905. godine, postala je poznata pod imenom "Schlieffenov Plan".
U manje od dvije godine nakon njegove smrti, njemačka vojska pod vodstvom njegovog nasljednika Helmutha Von Moltkea (mlađeg) napala je Belgiju prilikom invazije na Francusku te tako povrijedila njezinu neutralnost te pretvorila manji sukob u veliki europski rat.
Poraz Schlieffenovog Plana u kojem se trebalo brzo poraziti neprijatelja bio je zbog lošeg provedbe i modificiranja. Moltke je itekako promijenio plan, nije napadnuta Nizozemska te smanjen broj vojnika na Istočnom bojištu kako bi se relativno brzo porazio neprijatelj na zapadu. Francuski je otpor bio jači od očekivanog, a Rusija je brzo i uspješno mobilizirala postrojbe te je transport zaliha bio vrlo usporen. Plan se pokazao vrlo teško izvedivim u prvom obliku, a kamoli nakon što je implementirana modificirana verzija Moltkea mlađeg.
>>Započeli mirovni pregovori između Rusije i Njemačke kod Brest-Litovska
>>8 ključnih činjenica o krvavoj i strašnoj bitki na Sommi
