>>Sarajevski parkovi pretvoreni su u groblja
>>Srpska strana doživjela je medijski poraz
...Ovim akcijama stvoreni su preduvjeti za ugrožavanje putne komunikacije Srednje - Semizovac čiji je nadzor bio ključan za blokadu Sarajeva sa sjevera. Potpisano primirje početkom 1994. godine u samom gradu prilično je poštivano ali su i dalje građani Sarajeva ubijani djelovanjem snajperista s Grbavičinih nebodera. Dana 4. listopada 1994. primirje je prekršeno ni više ni manje nego 2000 puta. Koliko je bila nesigurna situacija u Sarajevu govori činjenica da je 6. rujna 1994. papa Ivan Pavao II. morao odgoditi svoj posjet Sarajevu zbog nedavanja jamstava srpskih snaga oko Sarajeva.
Godinu na izmaku obilježilo je otvaranje veleposlanstva SAD-a u Sarajevu, koncert dirigenta Zubina Mehte u srušenoj Vijećnici te posjet generalnog tajnika UN-a B. B. Ghalija Sarajevu i njegova skandalozna izjava CNN-u: „Danas na svijetu ima pet puta gorih mjesta za život od Sarajeva". Dana 26. siječnja 1995. navršilo se 1000 dana opsade Sarajeva. Glavni grad BiH prolazio je kroz četvrtu ratnu zimu. Početkom godine izvršen je preustroj Armije BiH pa su ustrojene divizije unutar korpusa. U sastavu 1. korpusa ustrojene su 12. divizija „Sarajevo", 14. divizija „Tarčin" i 16. divizija „Vareš". Dana 12. ožujka 1995. zapovjedništvima svih triju divizija izdana je naredba za pripremu ofenzivnih djelovanja stoga su 15. travnja 1995. snage 14. divizije izvršile napad na treskavičkom platou. Nakon što je zauzet plato Treskavice, srpske su snage uzvratile vraćanjem ranije izgubljenih položaja. Međutim, zaključno s 4. lipnjom 1995. planina Treskavica u potpunosti je bila pod nadzorom snaga Armije BiH.
O Grbavici, Neđarićima, UNPROFOR-u, prijateljima Sarajeva za vrijeme opsade, mrljama...
Grbavica: gradsko naselje koje su srpske snage zauzele na početku rata. Jedino što je razdvajalo Grbavicu od ostatka grada bila je rijeka Miljacka. Prva godina za stanovnike Grbavice bila je najteža. Glavnu riječ na Grbavici vodili su predratni kriminalci Ratomir Spaić (ubijen poslije rata), četnički vojvoda Slavko Aleksić koji je držao crtu na Jevrejskom groblju, zapovjednik šešeljevaca u Sarajevu Branislav Gavrilović - Brne koji je bio jedan od organizatora ožujskih barikada 1992. godine te najgori zločinac na Grbavici Veselin Vlahović - Batko. Osobno je likvidirao ili sudjelovao u likvidacijama nekoliko desetaka Sarajlija kao što su ugledni rukometaš Goran Čengić, cijela obitelj Krešić (otac, majka i njihova kći) te predsjednik Udruženja književnika BiH Jakov Jurišić koji je ubijen 1993. godine. Zanimijivo je da je stadion NK „Zeljezničar" bio crta razdvajanja tijekom cijeloga razdoblja opsade.
Nedarići: jako srpsko uporište na zapadnom izIazu iz Sarajeva. Svojevrsna bosanskohercegovačka inačica Mirkovaca ili vojarne JNA „Sajmište" u Vukovaru. U Nedarićirna se nalazila vojarna JNA koja je odmah po početku rata prešla u ruke srpskih snaga. Preko ovoga naselja i Kasindolske ulice srpske su snage držale najtanji vanjski obruč opsade koji se vezao na zračnu luku „Butmir" i naselje Butmir. Čitavo razdoblje opsade iz ovoga je uporišta sijana smrt snajperima, minobacačima i tenkovima po zgradi „Oslobođenja", gradskim četvrtima Alipašino Polje i Mojmilo.
UNPROFOR: međunarodne mirovne snage koje su tek u opsadi Sarajeva dokazale da su potpuno neučinkovite za zaštitu civila. Zapovjednici UNPROFOR-a bili su generali Satish Nambiar (Indija, zapovjednik UN-a za tadašnju Jugoslaviju, 1992.), Louis McKenzie (Kanada, kontroverzni zapovjednik koji se istakao u spašavanju generala Kukanjca 3. svibnja 1992., u poodmakloj fazi opsade dopustio ratnoj zločinki Biljani Plavšić da pod njegovom zaštitom uđe u Sarajevo i na Koševskom brdu spašava svoga brata i snahu; neki ga optužuju za silovanje Bošnjakinja u logoru „Sonja" u Vogošći, 1992.-1993.), Filip Morion (Francuska, čovjek koji je zapečatio sudbinu Srebrenice, 1993.-1994.), Michael Rose (Velika Britanija, 1994.-1995.) i Rupert Smith (Velika Britanija, 1995.-1996.). Ipak, najveći doprinos nečinjenju ništa na prekidu ubijanja Sarajeva, a kasnije i za genocid u Srebrenici, dao je specijalni izaslanik UN-a za prostor bivše Jugoslavije, japanski diplomat Jasushi Akashi.
Prijatelji Sarajeva za vrijeme opsade: Sarajevo je za vrijeme opsade imalo mnogobrojne prijatelje u svijetu od kojih su najvažniji velika Susan Sontag, irski pjevač i frontman glazbenoga sastava U2 Bono Vox, francuski filozof Bernard-Henri Levy te tadašnji papa Ivan Pavao II. koji nikada nije u svojim molitvama zaboravljao patnje gradana Sarajeva. Čak štoviše, Vatikan je napravio presedan imenujući sarajevskoga nadbiskupaVinka Puljića za kardinala iako je nepisano pravilo da se kardinali ne imenuju u zemlji u kojoj traje rat. Kulturni otpor opsadi: osim vojnoga otpora po- stojao je i kulturni otpor opsadi. Sarajevska kazališta "SARTR" "Kameni teatar 55" radila su za vrijeme čitave opsade. Takoder, rachlo je kino „Apolo", a 1993. godine osnovan je „Sarajevo Film Festival", danas najjača filmska smotra u regiji. Opkoljeno Sarajevo biralo je 1993. godine i svoju „Miss opkoljenoga Sarajeva", Inelu Nogić. RTV BiH snimala je sjajne ratne emisije kao što su Dječja televizija DTV Mladena Jeličića - Troke, emisija RAT-ART te posebno slušan noćni program Radio BiH koji su vodili Senad Mulaomerović i Alirizah Gaši. Dizajnerska grupa „Trio" Bojana i Dalide Hadžihalilović uradili su sjajne plakate na temu opsade Sarajeva. Pravio se i mjuzikl „Kosa" Srđana Jevđevića, slikar Affan Ramić neumorno je sIikao iako je ostao bez svoga predratnoga ateljea na Grbavici, pop glazbenik Mladen Vojičić - Tifa pjevao je domoljubne pjesme od kojih su najpoznatije „Ponesi zastavu" i „Grbavica". Sarajevski pjesnik Marko Vešović pisao je ratnu poeziju i svoju najbolju knjigu pjesama „Poljska konjica".
Tamna mrlja opsade: Sarajevo je imalo i svoju tarrmu stranu opsade. Naime, oko 50 gradana srpske nacionalnosti brutalno je likvidirano od strane ubojica zapovjednika 10. brdske brigade Mušana Topalovića Cace. Pogubljenja civila izvršena su na lokalitet-u Kazani na Trebeviću.
Ekranizacija opsade Sarajeva: opsada Sarajeva ekranizirana je četiri puta. Snimljeni su sljedeći filmovi: „Savršeni krug" Ademira Kenovića, „Dobrodošli u Sarajevo" Michaela Winterbottoma, „Remake" Dine Mustafića i „Grbavica" Jasmile Žbanić (glavna nagrada berlinskog filmskog festivala „Zlatni medvjed" za 2006. godinu) te „U zemlji krvi i meda" Angeline Jolie.
