U predvečerje 25. kolovoza 1939. godine postrojbe Wehrmachta izlaze na ranije planirane položaje sa zapovijedima o početku napada 26. kolovoza u 4:00 sati. Međutim, kako smo opisali u prošlom nastavku, Hitler izdaje zapovijed kojom se planirani početak provedbe pothvata »Slučaj Bijeli« odgađa za 1. rujna 1939. godine u 4:45 sati. Navedena zapovijed nije pravovremeno stigla do svih njemačkih postrojbi, posebno izvidničkih, tako da već 26. kolovoza 1939. godine dolazi do manjih okršaja između izvidničkih njemačkih i graničnih poljskih postrojbi. Postrojba za posebnu namjenu »Brandenburg« već 26. kolovoza zauzima važan strateški prijevoj Jablonka na južnim Karpatima, dok postrojbe za sabotaže sastavljene od Volksdeutschera u zapadnoj Poljskoj počinju sa izvođenjem ranije planiranih akcija na strateškim objektima (mostovima, prometnim čvorištima...). Sve to prate izvidnički letovi izvidničkih zrakoplova Luftwaffea, koje nisu mogli zaustaviti zastarjeli poljski lovački zrakoplovi iz jednostavnog razloga što nisu mogli postići visinu na kojoj su letjeli ovi specijalizirani njemački zrakoplovi. Istodobno u luku grada Danziga uplovljava stari njemački bojni brod »Schleswig-Holstein« (zapovjednik: kapetan bojnog broda Gustav Kleikamp) koji dolazi na poziv Gradskog vijeća Danziga u »prijateljski posjet«.

Njemački pohod na Poljsku započinje 1. rujna 1939. godine u 4:45 sati ispaljivanjem prve salve granata s bojnog broda »Schleswig-Holstein« na poljsko pomorsko i obalsko uporište Westerplatte. Istodobno postrojba SS-a »Heimwehr Danzig« (»Danciško domobranstvo«, jačine 1 500 dragovoljaca pod zapovjedništvom SS-potpukovnika Hansa Friedmanna Götzea) započinje sa zauzimanjem samoga grada gdje dolazi do teških borbi, posebno za zgradu pošte u kojoj su se zabarikadirali poljski poštanski službenici te pružili snažan otpor koji je svladan nakon nekoliko sati borbi.

Bombarderske postrojbe Luftwaffea započinju s djelovanjem u 4:30 sati napadima na ranije određene ciljeve (uzletišta poljskog zrakoplovstva, mjesta prikupljanja poljskih postrojbi, skladišta, prometna i željeznička čvorišta...), praćene lovačkim zrakoplovima radi neposredne zaštite. Tijekom ovih napada dolaze do izražaja precizna bombardiranja izvođena obrušavajućim bombarderima Junkers Ju 87, poznate »Štuke« (»Štuka« je skraćenica od »Sturzkampfflieger«, odnosno obrušavajući borbeni zrakoplov), u provedbi kojih se posebno ističe III. skupina 1. pukovnije obrušavajućih zrakoplova (»III. Gruppe/Sturzkampfgeschwader 1«, pod zapovjedništvom satnika Helmuta Mahlkea). 

Njemačka 3. oklopna divizija (zapovjednik: general-poručnik Leo Geyr Freiherr von Schweppenburg) započinje napad radi presijecanja »koridora« praćena 20. motoriziranom divizijom (zapovjednik: general-poručnik Mauritz von Wiktorin). Obje divizije bile su iz sastava XIX. motoriziranog zbora generala oklopništva Heinza Guderiana (4. njemačka vojska). Navedene postrojbe tijekom dana nakon silovitih borbi, osobito s poljskim Pomeranskim konjaničkim zdrugom, uspijevaju probiti obrambene položaje poljske Pomeranske vojske te do kraja dana dostižu rijeku Brdu. U međuvremenu dok su postrojbe iz sastava 4. vojske vodile borbe za presijecanje »koridora«, postrojbe iz sastava 3. vojske započinju s napadima iz Istočne Pruske u smjeru juga prema Varšavi. Međutim napad zastaje ispred utvrđenog postava na Mlawi. Obrambeni postav na Mlawi činio je niz modernih fortifikacijskih objekata, čiju izgradnju Poljska nije uspjela u potpunosti dovršiti prije njemačkog napada, ali i ovakav nedovršeni postav predstavljao je moćnu prepreku s glavnim ciljem zaštite prilaza Varšavi sa sjevera. Budući da niti nakon žestokog topničkog djelovanja te izvođenja bombardiranja obrušavajućim bombarderima postav na Mlawi nije probijen, zapovjednik 3. vojske, general topništva Georg von Küchler, zapovijeda zaobilazni napad, odnosno obuhvat postave s krila. Desno krilo obrane postava duž rijeke Ulatkowke branio je poljski Mazowiecki konjanički zdrug, koji je napao njemački 1. konjanički zdrug (zapovjednik: pukovnik Klaus Feldt) što dovodi do »meleea«, odnosno boja konjanika na konjima sa sabljama (Poljaci su uz sablje imali i koplja).

Nastavak teksta i ostale zanimljivosti čitajte u novome izdanju VP magazina od ponedjeljka, 5. listopada na svim kioscima!

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’