Amerika je izabrala 45. predsjednika. Pobjeda sedamdesetogodišnjega republikanskog kandidata Donalda Johna Trumpa za mnoge je bila šok koji je Ameriku i svijet ostavio u dilemi u pogledu budućnosti. Bernie Sanders, kandidat za demokratsku nominaciju za predsjedničkog kandidata, u analizi predsjedničkih izbora za „New York Times“ iznosio je priče Amerikanaca koji su zastrašeni nakon pobjede Trumpa. Predsjednički izbori po mnogočemu su zaista specifični. Oni su ne samo prekretnica za američku državu i očigledno podijeljeno američko društvo, već mogu dovesti i do značajnih promjena na razini svjetskog poretka. Donald Trump odnio je uvjerljivu pobjedu nad favoriziranom demokratskom kandidatkinjom Hillary Clinton. U zamršenome američkome izbornom procesu osvojio je 30-ak posto više elektorskih glasova (od ukupno 538). No ostat će i zapamćen kao peti predsjednik u američkoj povijesti koji je na nacionalnoj razini ukupno osvojio manje glasova (za oko 1,5 milijuna) od poražene protukandidatkinje. Kontroverzni i bizarni Trump koji nikada nije pripadao američkoj administraciji i tamošnjem establišmentu, poslovni čovjek vezan i uz „show business“, čovjek suočen s oko 3.500 sudskih procesa s neizvjesnošću hoće li ga od njih zaštititi predsjednički imunitet, čija je kampanja više nalikovala nekom „reality showu“ začinjenom ksenofobnim, rasističkim, seksističkim i prijetećim porukama i protiv kojeg nije bio samo suparnički politički tabor, već i istaknuti dio republikanskog tabora, odnio je „već dobivene izbore“ Hillary Clinton. 

Uostalom, neočekivana pobjeda Donalda Trumpa otkrila je i pogreške istraživanja javnog mnijenja i anketnih procjena rezultata izbora. Prema medijskim izvješćima, među 20 najvažnijih agencija za anketiranje, koje su provele više od 80 anketa u predizborno vrijeme, samo je „Los Angeles Times“, u suradnji s Institutom „USC Tracking“, predviđao pobjedu Donalda Trumpa. Znanstveno-stručne i „policy“ analize imaju izazov ne samo odgonetnuti razloge za netočne procjene, već i odgovoriti na pitanje što se dogodilo u američkom društvu i što je dovelo do pobjede Donalda Trumpa. Nema dileme da će mnoge znanstvene studije i doktorske disertacije tematizirati netom završene američke izbore. Posebno su društvene znanosti suočene s ozbiljnim izazovom. Procjene razvoja društvenih procesa i prognoze budućih procesa proizlaze iz analize i interpretacije sociopolitičkog realiteta. Ozbiljno je pitanje: ako su pogrešne procjene, razumiju li društvene znanosti realitet ili su pogrešne procjene rezultat utjecaja nekih drugih čimbenika i varijabli? Konačni zaključci o razlozima pobjede Trumpa (ili gubitka izbora Hillary Clinton) nisu na vidiku. No neki uvidi istaknutih američkih političara čine se uvjerljivi. Bernie Sanders utemeljeno ističe da je pobjeda Trumpa prosvjedni glas Amerike. Američki birači iskazali su stav protivljenja i gnjeva postojećem socijalnom, političkom i gospodarskom poretku. Američki narod i američko društvo očito želi promjene, pobunili su se protiv postojećeg poretka. Donald Trump to je prepoznao i američkim biračima ponudio novi smjer. Pomalo je ironično ili paradoksalno da je jedan republikanski multimilijarder „pogodio“ osjećaje nezadovoljnih, obespravljenih i osiromašenih ili socijalne zahtjeve američkog radništva i presudnog dijela birača. (...)

Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne povijesti od 5. prosinca na svim kioscima!

Želite raditi za 2.000 eura mjesečno uz ugodnu radnu atmosferu? Donosimo najbolje poslove tjedna