U predgovoru jedne knjige, koju sam čitao pripremajući se za pisanje ovoga članka, naišao sam na zanimljivu i meni osobno do tada nepoznatu činjenicu. Naime, najveći broj do danas publiciranih biografija napisan je o Isusu Kristu, a potom o osobi koja je glavna tema ovoga članka – Adolfu Hitleru. Ideolog, političar, vojskovođa, zločinac – za Adolfa Hitlera možemo ustvrditi da je sigurno bio prvo i posljednje navedeno, dok je njegovo političko i vojno djelovanje bilo oblikovano njegovim ideološkim svjetonazorom. Hitler je temeljno i prvenstveno bio ideolog, odnosno on je oblikovao temeljne zasade nacionalsocijalizma kao ideologije. I dok je fašistički talijanski pokret na čelu s Benitom Mussolinijem polazio sa stajališta o fašizmu kao „izvoznom proizvodu“ te je po uzoru na komunističku doktrinu o „ujedinjenju proletera svih zemalja“ zagovarao širenje fašističkog pokreta i u drugim zemljama osim Italije. S druge strane, Hitler je stajao na stajalištu „nacionalsocijalističkog ekskluziviteta“, odnosno nacizama kao isključivo njemačkog „proizvoda“, rezerviranog isključivo za „primjenu“ u Njemačkoj i na Nijemcima. Još je jedna bitna razlika između fašizma i nacizma. Fašizam je zamišljen i proveden kao totalitarno i korporativno organizirano društvo, ali bez rasne dimenzije.
FOTO: Šetnja u Hitlerovom glavnom stanu, 10. kolovoza 1943., slijeva na desno: Reichsmarschal Hermann Göring (vrhovni zapovjednik Luftwaffe), Hitler i Albert Speer (ministar ratne proizvodnje) (Bundesarchiv, Bild 146-1977-149-13/Heinrich Hoffmann/CC-BY-SA)
Temeljna odrednica nacionalsocijalizma jest nacija, odnosno rasa (germanska) te s tim povezana borba za osiguranje životnog prostora (Lebensraum) za širenje i daljnji prosperitet „izabrane nacije“. Nacizam je od fašizma preuzeo organizaciju društva, ali je i pri tome stalno isticana neraskidiva povezanost „krvi i tla“ (Blut und Boden) kao temelja samoga društva zasnovanog na rasnoj odrednici. Još jedna bitna odrednica nacističke ideologije, uz sve navedeno, bio je i ekstremni antisemitizam. Iako Židovi u Njemačkoj između dva svjetska rata nisu predstavljali osobito veliku narodnu zajednicu u odnosu prema većinskom njemačkom narodu (oko 570 000 Židova u odnosu prema nešto više od 60 milijuna Nijemaca ili oko 0,9 % stanovništva) u svojim su rukama imali veliko bogatstvo i utjecaj. Upravo taj nesrazmjer između utjecaja i bogatstva te samog broja Židova u odnosu prema ostatku njemačkog društva, između ostalog, nagnali su Hitlera da promatra Židove kao „strano tijelo“ koje treba odstraniti iz njemačkog životnog prostora.
FOTO: Stožer Vojne skupine Jug, 1. lipnja 1942., Poltava. Situacijska konferencija: (okrenut leđima): general-poručnik Adolf Heusinger (prvi pomoćnik načelnika Glavnog stožera vojske za operativne poslove), desno od Hitlera: general-poručnik Georg von Sodenstern (načelnik stožera Vojne skupine Jug), general-pukovnik Maximilian von Weichs (zapovjednik 2. vojske), general oklopništva Friedrich Paulus (zapovjednik 6. vojske), general konjaništva Eberhard von Mackensen (zapovjednik III. oklopnog zbora) i general-feldmaršal Fedor von Bock (zapovjednik Vojne skupine Jug) (Bundesarchiv, Bild 183-B24543/CC-BY-SA)
I prije tijekom povijesti dolazilo je do masovnih egzekucija pripadnika židovskog naroda (pogromi u Carskoj Rusiji koje su provodili uglavnom pripadnici kozačkih postrojbi). Međutim, sada se prvi put genocid događao pod okriljem jedne visoko industrijalizirane nacije čiji su ga pripadnici organizirali na „industrijski način“, što je u svojoj konačnici rezultiralo smrću šest milijuna Židova. Krajem 1944. godine, kada je Wehrmacht vodio očajničke borbe kako bi barem donekle usporio napredovanje sovjetskih snaga preko mađarskih ravnica, prioritet u prijevozu željeznicom (kojom je tada prevoženo oko 90% svih vojnih potreba, od čitavih postrojbi, do ranjenika, streljiva, hrane, pogonskih sredstva…) dobili su transporti Židova iz Budimpešte za Auschwitz. I u tom odlučnom trenutku ideologija je ponovno bila u prvom planu.
O Hitleru kao vojskovođi, kao i o mnogim drugim temama, opširno čitajte u novom broju VP-a koji je na kioscima od ponedjeljka 6. listopada, za samo 19,90 kuna.
Neke od ostalih tema:
AKTUALNO - Na putu otvaranja javnosti - 20 godina kasnije: javni dokument SOA-e
PRVI SVJETSKI RAT - Bitka za granice – sjeverno ratište
RUSKA RATNA MORNARICA - Revitalizacija vojno-pomorskog sastava
POVIJEST HRVATSKIH VOJNIH ČINOVA – Mornarički dočasnici
>>Na putu otvaranja javnosti - 20 godina kasnije: javni dokument Sigurnosno-obavještajne agencije
6 miliona? hm