Austro-Ugarska šalje ultimatum Srbiji

U šest sati dana 23. srpnja 1914. godine, skoro mjesec dana nakon ubojstva austrijskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i njegove žene, veleposlanik austrougarskog carstva u Srbiji Giesl Von Gieslingen šalje ultimatum srpskom ministarstvu vanjskih poslova, piše History.com

Uz veliku podršku svojih saveznika u Berlinu, Austro-Ugarska odlučuje zauzeti tvrde stavove protiv Srbije zbog ubojstva prijestolonasljednika. Plan je napravljen u suradnji s njemačkim ministarstvom vanjskih poslova. Beč se nadao da će brzo i odlučno razbiti Srbiju prije nego što ostatak Europe – u ovome slučaju Rusija, može reagirati.

Na slici Grof Giesl Von Gieslingen dostavlja ultimatum srpskom ministru vanjskih poslova.

Prema ultimatumu koji je dostavljen 23. srpnja, srpska vlada trebala bi prihvatiti austrougarsko istraživanje ubojstva. Srbija bi također trebala „ugasiti“ sve promidžbene aktivnosti protiv Austrije te poduzeti korake za eliminaciju terorističkih organizacija unutar svojih granica – pritom se najviše mislilo na „Crnu Ruku“, za koju se smatra da je opremila i obučila ubojicu Gavrila Princip i njegove pomagače. Dvojna monarhija tražila je odgovor unutar 48 sati. Međutim, očekujući srpsko odbijanje, Gieslingen je već spakirao svoje torbe te se pripremio za odlazak iz veleposlanstva.
Nakon što je britanska vlada saznala za austrijsku diplomatsku notu Srbiji, održala je sastanak u Londonu koji je bio planiran za razgovor o irskoj neovisnosti.

Nakon što je primila ultimatum, Srbija se obratila Rusiji. Ruski ministri su održali sastanak 24. srpnja kako bi detaljno odlučili u kojem smjeru djelovati. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Sazonov izjavio je da Njemačka koristi krizu kako bi pokrenula preventivni rat da zaštiti svoje interese u regiji. Unatoč a mišljenju Austrije i Njemačke da će se Rusija povući ako dođe do sukoba, odlučeno je da se četiri vojna okruga pripreme za mobilizaciju.

U međuvremenu je u Beogradu 25. srpnja, nakon što je svima bilo jasno da austrougarska priprema napad, srpski premijer Nikola Pašić naredio opću mobilizaciju vojske. Pašić je osobno dostavio srpski odgovor na ultimatum Gieslingenu u austrijsko veleposlanstvo. Srbija je prihvatila sve uvjete osim jednog – nije htjela prihvatiti sudjelovanje austrougarske u istrazi oko ubojstva jer je to protivno ustavu i zakonima o kaznenom postupku. Gieslingen se spakirao te je pričekao automobil da ga odveze na željezničku stanicu te je tako prekinuo sve diplomatske odnose s dvojnom monarhijom. Tri dana kasnije, 28. srpnja 1914. godine, austrougarska je objavila rat Srbiji. Tim je događajem započeo Prvi svjetski rat.