Fortifikacijski Sustav grada Pule

Jedna od prepoznatljivosti grada Pule je njen fortifikacijski sustav. Kolosalna mreža utvrda, baterija, tunela, skloništa, bunkera, molova i ostalih objekata koji su Pulu pretvorili u središnju vojno-pomorsku bazu i glavnu ratnu luku Austro-Ugarske monarhije predstavlja prvorazrednu turističku atrakciju kod nas još neprepoznatog potencijala vojnog turizma. Kad govorimo o nastanku i razvoju pulskog fortifikacijskog sustava u isto vrijeme pričamo i priču o razvoju grada Pule iz malog provincijskog mjesta u moderan i napredan grad.
Geografske predispozicije pulskog zaljeva izvrsno su pogodovale onodobnim obrambenim zahtjevima. Prostran i duboko uvučen zaljev nad kojim dominiraju brojni brežuljci pogodni za gradnju obrambenih utvrda, kao i otoci koji su se ispriječili u obliku prirodnih barijera unutar samog zaljeva. Dodatnoj zaštiti i kontroli prometa pogodovao je i ispred samog ulaza razasut Brijunski arhipelag kao drevni motritelj i čuvar pulske luke. Obzirom na svoje prirodne karakteristike, Pulski je zaljev predstavljao izuzetno pogodno mjesto za osnivanje glavne ratne luke s Arsenalom i pomorskom flotom moćne Monarhije.
Padom Napoleona i odlukama Bečkog kongresa od 9. lipnja 1815., Pula je pripojena Habsburškoj Monarhiji u čijem je okrilju ostala do njenog kraja. Rađanje ideje o Puli kao važnoj uporišnoj točki obrane pomorskih interesa Monarhije nagovjestili su posjeti cara Franje I. 1816. i 1832. godine.