Krajem prošloga mjeseca u New Yorku je u 76. godini života preminuo Michael Herr, američki novinar, pisac i scenarist. Premda nikada nije postigao globalnu slavu, Herr je tijekom Vijetnamskoga rata radio kao dopisnik magazina »Esquire«, te je krajem sedamdesetih objavio roman »Dispatches« u kojemu je prenio svoja živopisna ratna iskustva. Roman je doživio golem uspjeh – John le Carré prozvao ga je najboljim ratnim romanom – i bio je odlično prihvaćen među publikom i kritikom, ali i među vijetnamskim ratnim veteranima. Ovaj uspjeh potaknuo je i interes filmske industrije, pa je Herr u sljedećim godinama kao scenarist i konzultant surađivao na nekolicini važnijih projekata. Isprva ga je angažirao F. F. Coppola na »Apocalypse now«, u čiji su scenarij u manjoj mjeri ugradili neke situacije i likove iz »Dispatches« (unutarnji monolog Martina Sheena na početku filma primjerice). Neposredno nakon toga Herr se prihvatio suradnje sa Stanleyem Kubrickom, koja će mu oduzeti gotovo cijelo desetljeće. Početkom osamdesetih, nakon što je završio »The Shining«, američki redatelj Stanley Kubrick namjeravao je snimiti film o Holokaustu. U razgovorima s Herrom u potpunosti je odustao od te ideje i krenula je gotovo petogodišnja odiseja zajedničkog pisanja scenarija za tada još neimenovani projekt o Vijetnamu, koji će kasnije nazvati »Full metal jacket«. Kubricku i Herru zapeo je za oko roman »The short-timers«, također iz pera vijetnamskog veterana Gustava Hasforda. Objavljen je otprilike kada i »Dispatches«. Hasford je u svome romanu, podijeljenom u tri međusobno slabo povezana dijela, na brutalan način opisao vijetnamske ratne dane, naglašavajući količinu apsurda s kojom se susretao kao pripadnik američkih kopnenih snaga. S vremenom su Kubrick i Herr pozvali Hasforda te su počeli zajednički raditi na prvim, radnim verzijama scenarija. Hasford će tijekom toga rada zbog neslaganja s Kubrickom ispasti iz tima, no njegov roman ostat će integralni dio scenarija.
Budući da su »The short-timers« imali narativnu strukturu sačinjenu od triju dijelova, takav je pristup u konačnici utjecao i na narativnu strukturu Kubrickova filma, no u nešto izmijenjenu i prilagođenu obliku. Kubrick je film strukturirao u dva međusobno povezana dijela tako što je preuzeo i proširio prvi dio romana, a u drugome dijelu uključio motive iz drugoga i trećega dijela Hasfordove knjige, ali i ugradio neke elemente i situacije iz već spomenutih Herrovih »Dispatches «. Ovakva dvodijelna narativna struktura filma, povezana tek jednim ili dvojicom likova, bila je u skladu s redateljevom davnom željom da se odmakne od uobičajene narativne strukture i ustaljenih konvencija...
Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne povijesti od 5. srpnja na svim kioscima!