Operaciji „Maslenica“ kojom je oslobođen velik dio okupiranoga zadarskog zaleđa prethodio je niz borbenih aktivnosti tijekom cijele 1992. godine, od kojih je najveći uspjeh ostvaren u akciji kodnog naziva operacija „Jaguar“.
Hrvatske su snage, redom domicilne postrojbe, u pomno planiranoj akciji nakon šest dana slomile obranu agresorske vojske i 22. svibnja 1992. zauzele brdo Križ, dominantnu uzvisinu u zaleđu Bibinja i Sukošana. S tog položaja, čija je najvažnija namjena bila radarsko motrenje, pripadnici JNA tijekom razdoblja najžešće agresije 1991. navodili su topništvo da smrtonosno udara po Zadru i okolici. Brdo Križ bilo je jako dobro utvrđeno i opasano gustim minskim poljima, ali zbog izoliranosti, a posebno zbog činjenice da su se ljudstvo i logistika morali smjenjivati prometujući preko ničije zemlje, obrana jakog uporišta imala je i slabih točaka.
Slabosti obrane sve su više dolazile do izražaja nakon potpisivanja „Sarajevskog primirja“ koje je stupilo na snagu 3. siječnja 1992. godine. Borbena djelovanja, iako nižeg intenziteta, nastavila su se, a pod udarom stalnih diverzija hrvatskih snaga našla se prometna komunikacija između brda Križ i Zrakoplovne baze Zemunik koja je bila središnja vojna baza agresorske vojske na tom području. Stoga je upravo presijecanjem prometne komunikacije 17. svibnja 1992. započela pomno planirana akcija kodnog naziva operacija „Jaguar“. U izvrsno osmišljenoj zasjedi uništena je kolona od pet vozila kojoj je na čelu bio tenk T-34, a oklopno vozilo na začelju. Ljudstvo koje je trebalo preuzeti smjenu razbježalo se, a uporište Križ blokirano je. Nakon uspješne petodnevne blokade predalo se 48 neprijateljskih vojnika, a moćno uporište prešlo je u ruke hrvatskih snaga. Vrlo dobro pripremljenu akciju organizirao je bojnik Ivan Vitanović, zapovjednik 2. bojne 159. brigade, koji je ujedno vodio mukotrpne pregovore o predaji ljudstva na brdu Križ...
Nastavak teksta pročitajte u tiskanom izdanju Vojne Povijesti (ožujak 2017.)