Primirje je prekršeno ni više ni manje nego 2000 puta u jednom danu

>>Sarajevski parkovi pretvoreni su u groblja

>>Srpska strana doživjela je medijski poraz

...Ovim akcijama stvoreni su predu­vjeti za ugrožavanje putne komu­nikacije Srednje - Semizovac čiji je nadzor bio ključan za blokadu Sa­rajeva sa sjevera. Potpisano primir­je početkom 1994. godine u samom gradu prilično je poštivano ali su i dalje građani Sarajeva ubijani djelovanjem snajperista s Grbavičinih nebode­ra. Dana 4. listopada 1994. primirje je prekršeno ni više ni manje nego 2000 puta. Koliko je bila nesigurna situacija u Sarajevu govori činjenica da je 6. rujna 1994. papa Ivan Pavao II. morao odgoditi svoj posjet Sara­jevu zbog nedavanja jamstava srp­skih snaga oko Sarajeva.

Godinu na izmaku obilježilo je otvaranje veleposlanstva SAD-a u Sarajevu, koncert dirigenta Zubina Mehte u srušenoj Vijećnici te posjet generalnog tajnika UN-a B. B. Gha­lija Sarajevu i njegova skandalozna izjava CNN-u: „Danas na svijetu ima pet puta gorih mjesta za život od Sarajeva". Dana 26. siječnja 1995. navršilo se 1000 dana opsade Sarajeva. Glavni grad BiH prolazio je kroz četvr­tu ratnu zimu. Početkom godine iz­vršen je preustroj Armije BiH pa su ustrojene divizije unutar korpusa. U sastavu 1. korpusa ustrojene su 12. divizija „Sarajevo", 14. divizija „Tarčin" i 16. divizija „Vareš". Dana 12. ožujka 1995. zapovjedništvima svih triju divizija izdana je nared­ba za pripremu ofenzivnih djelova­nja stoga su 15. travnja 1995. snage 14. divizije izvršile napad na treska­vičkom platou. Nakon što je zauzet plato Treskavice, srpske su snage uzvratile vraćanjem ranije izgublje­nih položaja. Međutim, zaključno s 4. lipnjom 1995. planina Treskavica u potpunosti je bila pod nadzorom snaga Armije BiH.

O Grbavici, Neđarićima, UNPROFOR-u, prijateljima Sarajeva za vrijeme opsade, mrljama...

Grbavica: gradsko naselje koje su srpske snage zauzele na početku rata. Jedino što je razdvajalo Grbavicu od ostatka grada bila je rijeka Miljacka. Prva godina za stanovnike Grbavice bila je naj­teža. Glavnu riječ na Grbavici vodili su predrat­ni kriminalci Ratomir Spaić (ubijen poslije rata), četnički vojvoda Slavko Aleksić koji je držao crtu na Jevrejskom groblju, zapovjednik šešeljevaca u Sarajevu Branislav Gavrilović - Brne koji je bio je­dan od organizatora ožujskih barikada 1992. go­dine te najgori zločinac na Grbavici Veselin Vla­hović - Batko. Osobno je likvidirao ili sudjelovao u likvidacijama nekoliko desetaka Sarajlija kao što su ugledni rukometaš Goran Čengić, cijela obi­telj Krešić (otac, majka i njihova kći) te predsjed­nik Udruženja književnika BiH Jakov Jurišić koji je ubijen 1993. godine. Zanimijivo je da je stadion NK „Zeljezničar" bio crta razdvajanja tijekom ci­jeloga razdoblja opsade.

Nedarići: jako srpsko uporište na zapadnom izIa­zu iz Sarajeva. Svojevrsna bosanskohercegovač­ka inačica Mirkovaca ili vojarne JNA „Sajmište" u Vukovaru. U Nedarićirna se nalazila vojarna JNA koja je odmah po početku rata prešla u ruke srp­skih snaga. Preko ovoga naselja i Kasindolske uli­ce srpske su snage držale najtanji vanjski obruč opsade koji se vezao na zračnu luku „Butmir" i naselje Butmir. Čitavo razdoblje opsade iz ovoga je uporišta sijana smrt snajperima, minobacači­ma i tenkovima po zgradi „Oslobođenja", grad­skim četvrtima Alipašino Polje i Mojmilo.

UNPROFOR: međunarodne mirovne snage koje su tek u opsadi Sarajeva dokazale da su potpuno neučinkovite za zaštitu civila. Zapovjedni­ci UNPROFOR-a bili su generali Satish Nambiar (Indija, zapovjednik UN-a za tadašnju Jugoslavi­ju, 1992.), Louis McKenzie (Kanada, kontrover­zni zapovjednik koji se istakao u spašavanju ge­nerala Kukanjca 3. svibnja 1992., u poodmakloj fazi opsade dopustio ratnoj zločinki Biljani Plav­šić da pod njegovom zaštitom uđe u Sarajevo i na Koševskom brdu spašava svoga brata i snahu; neki ga optužuju za silovanje Bošnjakinja u logo­ru „Sonja" u Vogošći, 1992.-1993.), Filip Morion (Francuska, čovjek koji je zapečatio sudbinu Sre­brenice, 1993.-1994.), Michael Rose (Velika Brita­nija, 1994.-1995.) i Rupert Smith (Velika Britanija, 1995.-1996.). Ipak, najveći doprinos nečinjenju ništa na prekidu ubijanja Sarajeva, a kasnije i za genocid u Srebrenici, dao je specijalni izaslanik UN-a za prostor bivše Jugoslavije, japanski diplo­mat Jasushi Akashi.

Prijatelji Sarajeva za vrijeme opsade: Sarajevo je za vrijeme opsade imalo mnogobrojne prijatelje u svijetu od kojih su najvažniji velika Susan Son­tag, irski pjevač i frontman glazbenoga sastava U2 Bono Vox, francuski filozof Bernard-Henri Levy te tadašnji papa Ivan Pavao II. koji nikada nije u svojim molitvama zaboravljao patnje gradana Sa­rajeva. Čak štoviše, Vatikan je napravio presedan imenujući sarajevskoga nadbiskupaVinka Puljića za kardinala iako je nepisano pravilo da se kardi­nali ne imenuju u zemlji u kojoj traje rat. Kulturni otpor opsadi: osim vojnoga otpora po- stojao je i kulturni otpor opsadi. Sarajevska kazališta "SARTR" "Kameni teatar 55" radila su za vrijeme čitave opsade. Takoder, rachlo je kino „Apolo", a 1993. godine osnovan je „Sarajevo Film Festival", danas najjača filmska smotra u regiji. Opkoljeno Sarajevo biralo je 1993. godine i svo­ju „Miss opkoljenoga Sarajeva", Inelu Nogić. RTV BiH snimala je sjajne ratne emisije kao što su Dječ­ja televizija DTV Mladena Jeličića - Troke, emisija RAT-ART te posebno slušan noćni program Radio BiH koji su vodili Senad Mulaomerović i Alirizah Gaši. Dizajnerska grupa „Trio" Bojana i Dalide Hadžihalilović uradili su sjajne plakate na temu opsade Sarajeva. Pravio se i mjuzikl „Kosa" Srđa­na Jevđevića, slikar Affan Ramić neumorno je sIi­kao iako je ostao bez svoga predratnoga ateljea na Grbavici, pop glazbenik Mladen Vojičić - Tifa pje­vao je domoljubne pjesme od kojih su najpozna­tije „Ponesi zastavu" i „Grbavica". Sarajevski pje­snik Marko Vešović pisao je ratnu poeziju i svoju najbolju knjigu pjesama „Poljska konjica".

Tamna mrlja opsade: Sarajevo je imalo i svoju ta­rrmu stranu opsade. Naime, oko 50 gradana srp­ske nacionalnosti brutalno je likvidirano od strane ubojica zapovjednika 10. brdske brigade Mušana Topalovića Cace. Pogubljenja civila izvršena su na lokalitet-u Kazani na Trebeviću.

Ekranizacija opsade Sarajeva: opsada Sarajeva ekranizirana je četiri puta. Snimljeni su sljedeći filmovi: „Savršeni krug" Ademira Kenovića, „Do­brodošli u Sarajevo" Michaela Winterbottoma, „Remake" Dine Mustafića i „Grbavica" Jasmile Žbanić (glavna nagrada berlinskog filmskog festi­vala „Zlatni medvjed" za 2006. godinu) te „U ze­mlji krvi i meda" Angeline Jolie.