U svom članku „Svečana sablja sveučilišnih građana zagrebačkog sveučilišta iz 1895. godine“ prikazao sam svečanu sablju zagrebačkih studenata kakvu su oni nosili prilikom dočeka cara i kralja Franje Josipa u Zagrebu 1895. godine.
Tada su izveli jedan protestni čin paljenja mađarske zastave na Trgu bana Josipa Jelačića, koji je bio usmjeren protiv mađarskog posezanja za Hrvatskom, protiv mađarona i tadašnjeg zloglasnog bana Dragutina Khuen-Héderváryja. Svečana četa zagrebačkih sveučilištaraca, predvođena Stjepanom Radićem, odjevena u narodnu galu – svečanu odoru, na isukanim sabljama držala je mađarsku zastavu koju su polili rakijom i zapalili (ARALICA 2023, 199-204). Taj čin ostao je zapamćen u hrvatskoj povijesti i, uz mnoge druge, vodio je prema hrvatskoj samostalnosti u kojoj danas uživamo. Studenti su to platili zatvorskim kaznama, zabranom studija i progonstvom. Njihova udruga zvana „Zastava“ prestala je s djelovanjem. U sklopu ove udruge studenti su evocirali uspomenu na studentsku četu iz 1848. godine, koja je pod hrvatskom trobojnicom i u sastavu narodne hrvatske vojske, koju je predvodio ban Josip Jelačić, krenula na pohod protiv mađarskih revolucionara.
Međutim, nakon nekog vremena političke prilike su se izmijenile. Hrvatski nacionalizam postao je politički jači, prognani studenti su se postupno vratili u Hrvatsku i preuzeli važne društvene uloge. Stjepan Radić je 1904. godine, zajedno s bratom Antunom, osnovao Hrvatsku pučku seljačku stranku koja će postati najsnažnija hrvatska politička stranka, a djelovanje udruge „Zastava“ obnovljeno je 1907. godine. Iz tog vremena sačuvana je jedna fotografija na kojoj su tri studenta Sveučilišta u Zagrebu, odjevena u narodnu galu, a sva trojica pripasana su svečanim sabljama. Na zastavi piše „ALMA-MATER CROATICA“ (latinski, naziv od milja za hrvatsko sveučilište u značenju: hrvatska majka hraniteljica), a ispod su tri godine: 1848. (godina pohoda na Mađare), 1895. (godina paljenja mađarske zastave) i 1907. (godina obnavljanja udruge). Na njoj je alegorijski prikaz Hrvatske kao antičke božice, pred kojom klekne student odjeven u svečanu odoru husarsko-magnatskog kroja, uz hrvatsku trobojnicu i hrvatski grb. Srednji student – zastavnik drži u lijevoj ruci sablju M.1895, dok dva bočna studenta drže isukane sablje s mjedenom drškom lukovičaste glavice i križnicom s gore-dolje savinutim krakovima i roščićima.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. prosinca 2024.