Evo nas s još jednim brojem magazina, u kojemu doista imamo nekoliko prvorazrednih materijala i tema. Kao što i naslovnica sugerira, glavna nam je tema teško topništvo Kraljevine Jugoslavije, koju možemo zahvaliti našem suradniku Dinku Predoeviću.
Ovakvu temu dosad još nismo imali u magazinu, a autor ju je obogatio i nizom jako zanimljivih fotografija i detalja. Rekli bi, još jedna vojnopovijesna poslastica! I to je tema koja će ići u dva dijela, ali koja nisu vezana jedan uz drugi, pa će drugi nastavak izaći kad bude gotov za tisak. O razdoblju između dva svjetska rata kod nas se inače malo piše i objavljuje, pa je svaki novi materijal iz tog razdoblja više nego dobrodošao! A onda se na ovu temu izvrsno nadovezala još jedna prvorazredna, o kićankama za sablje u Državi SHS, odnosno u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, koju nam donosi naš stručnjak za hladno oružje Zlatko Čondić. No jeste li znali da je od 1804. do 1918. godine čak 395 Hrvata / osoba s područja Hrvatske dobilo generalski ili admiralski čin, od čega 379 u vojsci Habsburške Monarhije, odnosno Austro-Ugarske? Vjerujem da će veliku većinu čitatelja taj podatak jako iznenaditi, ali i one koji se inače bave austrougarskim razdobljem. Rezultat je to dugogodišnjeg istraživanja umirovljenog brigadira Hrvatske vojske Borisa Trnskog koje je sad odlučio podijeliti sa čitateljima magazina. Osim ovih 379, od kojih je Svetozar Borojević dobio najviši vojni čin feldmaršala, osam generala ili admirala iz Hrvatske bilo je u vojsci Ruskog Carstva, dva u Napoleonovoj francuskoj vojsci, dva u vojsci revolucionarne Mađarske 1848. i 1849. te po jedan u vojskama Osmanskog Carstva, Mletačke Republike, Kneževine Srbije i Portugala. Oko 70 posto njih bili su Hrvati i katolici, a ostali Srbi, Česi, Austrijanci i Talijani. Trnski je ustanovio i da su do 1804. djelovala 42 hrvatska generala. O tome ćemo čitati u idućim brojevima magazina, kroz biografije nekih od tih visokih časnika koje je prekrio zaborav. Poslastica nad poslasticama!