U svijetu je trenutačno najžešći rat između Rusije i Ukrajine koji je pokrenula Rusija agresijom na susjednu zemlju prije gotovo pune dvije godine.
I onda je taj ratni sukob malo zasjenio najnoviji sukob Izraela s Palestincima, odnosno konkretno s palestinskim Hamasom. I dok se o Hamasu i dosad puno pisalo i znalo, i sad se još više piše i raščlanjuje ta teroristička organizacija, pa smo tako i u prethodnim brojevima magazina imali i mi o Hamasu, mnogi će sigurno ostati iznenađeni glavnom temom ovog broja – Novorusijom! Jer će biti puno pitanja, što je to? Mogu slobodno reći da smo prvi u Hrvatskoj koji uopće objavljujemo nešto o tom pokretu koji je nastao na tragu preokreta u Ukrajini 2014. iza kojeg je bila želja za približavanjem Zapadu, čime su Ukrajinci počeli nenadano izmjenjivati geopolitičku realnost Europe i svijeta boreći se za vlastitu neovisnost protiv tadašnjeg režima Viktora Janukoviča. Rusija je na to odgovorila okupacijom i aneksijom ukrajinskog Krima. Cijeli taj događaj u Ukrajini poznat je pod nazivom majdan. A o Novorusiji piše dr. sc. Ivan Burazin, o čemu će daleko opširnije biti u njegovoj knjizi koja je u pripremi, a ovdje naglašava ovo: „Jedno od temeljnih pitanja koje se postavlja je tko su bili ljudi koji su djelovali kao protupokret majdanu i kasnije bili provoditelj politike osporavanja u odnosu na Kijev. Mogu li se obični prosvjednici, osobe koje su se izdvajale iz prosvjeda i napadale zgrade vlade te Girkin i njegova naoružana 52 militanta svesti pod jedan krovni pokret? Bilo bi pogrešno govoriti da je antimajdan u cjelini separatistički projekt koji je usmjeren na ujedinjenje Donbasa s Rusijom i/ili stvaranje nezavisnog političkog entiteta. Štoviše, narativi i poruke u prvim fazama formiranja antimajdana na istoku su bili dominantno federalizacijskog karaktera. No podgrupe antimajdana su sačinjavale bazu koje su u transnacionalnoj suradnji s drugim organizacijama i pojedincima pokušavale inicirati društvenu mobilizaciju kao i strukturne aktivnosti u svrhu separatističkih ciljeva i te grupe su s vremenom, naročito nakon rušenja Janukoviča preuzele primat u vidu javnog i društvenog djelovanja. Takve procese odnosno aktere ćemo sumirati u jedan pokret, odnosno antipokret Novorusija.“
