Naslovnica

Afrička »idila«

Distancirani od masovne klaonice i blatnih rovova europskih bojišta, arhetipskoga mjesta Prvoga svjetskoga rata, Annaud na mikrorazini dovoljno distanciranoj od ustaljena narativna obrasca prati cjelokupan igrokaz oko rata kojega vode dokoni amateri.
20. kolovoza 2015. u 13:36 0 komentara 1122 prikaza
AI
Foto: Artco-Film, F3 Cinéma

Fort Coulais, zapadna Afrika, krajem 1914. godine. U malenoj koloniji nekolicina se Francuza uglavnom dosađuje i krade bogu dane. Oci Jean de la Croix (Peter Berling) i Simon (Jacques Monnet) bezuspješno pokušavaju širiti riječ Božju među lokalnim stanovništvom. Narednik Bosselet (Jean Carmet) uspješno se opija, a mladi geograf Hubert Fresnoy (Jacques Spiesser) gubi vrijeme na znanost i očijukanje s lokalnim domorotkinjama. Priprosta braća Rechampot, Paul (Jacques Dufilho) i Jacques (Claude Legros), nekako uspijevaju trgovati s lokalnim stanovništvom, a uz njih najdraže su im mušterije trojica njemačkih vojnika iz obližnje njemačke postaje, u koje imaju toliko povjerenja da naredniku Kraftu (Dieter Schidor) robu daju na dug.

Ekvatorijalnu idilu u kojoj europska gospoda ugodno provodi vrijeme, tisućama kilometara daleko od matičnih zemalja i bez ikakva saznanja što se događa u Europi, prekida dostava poštanske pošiljke, prve u pola godine, na proslavi novogodišnje noći. Premisa crne komedije »La victoire en chantant« (međunarodno distribuirane pod puno poznatijim nazivom »Noirs et blancs en couleur«), prvijenca Jeana-Jacquesa Annauda, bavi se rijetko ekraniziranim odnosima u središnjoj i zapadnoj Africi tijekom Prvoga svjetskog rata. Annaudov je film kritika kolonijalizma, rata, rasizma, malograđanštine i Crkve, koncipiran kao filmska studija karaktera. Svi glavni likovi obični su ljudi koji su se našli u neobičnoj situaciji, a ključ zapleta je novogodišnja proslava tijekom koje saznaju da je Francuska u ratu. Na iznenađenje, nisu u ratu s Englezima, što bi Francuzima valjda bilo očekivano, već s Nijemcima, igrom slučaja njihovim prvim kolonijalnim susjedima i poslovnim partnerima, što šokira sve, a ponajviše braću Rechampot svjesne da možda neće uspjeti naplatiti dug.

Kao u kakvoj felinijevskoj komediji od toga trenutka Annaud prati kako skupina običnih civila, koji su do tada uživali sve blagodati kolonijalne idile, više iz dosade i sitnih interesa (svećenici žele širiti vjeru, trgovci opskrbljivati vojsku, a narednik Bosselet napredovati), a manje iz osjećaja dužnosti, odluči točno ono što bi im u normalnim okolnostima dužnost, htjeli-ne htjeli, nalagala – izvesti iznenadan napad na Nijemce i osvojiti njihovu, jednako tako malu i beznačajnu, koloniju. Distancirani od masovne klaonice i blatnih rovova europskih bojišta, arhetipskoga mjesta Prvoga svjetskoga rata, Annaud na mikrorazini dovoljno distanciranoj od ustaljena narativna obrasca prati cjelokupan igrokaz oko rata kojega vode dokoni amateri.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.